hrvatski

Srednje vrijednosti u ocjenjivanju: statistička analiza u procjenjivanju i vrjednovanju

U ovome se radu raspravlja o ocjenjivanju kao obliku procjenjivanja učeničkoga znanja, u nastavi općenito, s posebnim obzirom na područje hrvatskoga jezika.. U prvome dijelu rada primjenom statističke analize pokazuje se da se u brojčanim ocjenama zastupljenima u hrvatskome školstvu kriju dva tipa vrjednovanja: ordinalno i numeričko. Iako samo drugo pokazuje numeričke odnose i može se smatrati objektivnijim, konačne ocjene pokazuju samo redoslijedne odnose u konkretnome razredu ili u odnosu na postavljene apsolutne kriterije pojedinoga učitelja, odnosno profesora. Kad je potrebno učenikov uspjeh izraziti jednom brojkom, to se čini prosječnom ocjenom (tzv. aritmetička sredina) koja katkad određuje sudbinu učenika. Na temelju takve prosječne ocjene učenici se rangiraju prema uspjehu, dopušta im se ili ne dopušta upis na više razine školovanja (npr. poslijediplomski studij). Ona je dobivena neprikladnim statističkim postupkom. Naime, prosječna se ocjena ne smije se izvoditi iz redoslijednih, tj. ordinalnih vrijednosti. U radu će se predstaviti vrste statističkih postupaka kojima se točnije nečiji uspjeh iskazuje jednom brojkom (ako je to nužno) i na primjerima pokazati kako se time dobiva objektivnija slika učenikova uspjeham, općega ili u hrvatskome jeziku. U drugome dijelu rada na navedeni statistički postupci primjenjuju na ocjene jedne škole inojezičnoga hrvatskoga. Građa je skupljena od ocjena tijekom 15 godina Sveučilišne škole hrvatskoga jezika Sveučilišta u Zagrebu, ukupno petstotinjak polaznika. Pokazuje kako se primjenom statističke analize može vrjednovati samo ocjenjivanje kako bi se utvrdilo je li primjereno, poboljšalo ako nije. Isto se tako statističkom analizom ocjena u cijelome programu pokazuje je li ih moguće jednostavno prevesti u ocjene prema predloženome ECTS sustavu.

statističke metode; srednje vrijednosti; ocjenjivanje; procjenjivanje jezičnoga znanja

nije evidentirano