Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji u 18. stoljeću (CROSBI ID 493)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena)

Šimunković, Ljerka Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji u 18. stoljeću. Split: Književni krug Split, 1996

Podaci o odgovornosti

Šimunković, Ljerka

hrvatski

Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji u 18. stoljeću

Dvojezični mletački proglasi, tiskani odreda u Mlecima, imaju zasigurno veliko značenje u povijesti hrvatskog jezika 18. stoljeća. Ovi neknjiževni tektovi nisu tako dotjerani kao književni te nam stoga pružaju bolji uvid u govorni jezik Dalmacije u 18. stoljeću. Ovi se dvojezični proglasi javljaju kao posljedica stvarne činjenice i kao dokaz da pučanstvo Dalmacije nije poznavalo drugog jezika osim hrvatskoga. U želji da lakše i izravnije komunicira s pukom, vlast je bila prisiljena da mu se obraća na hrvatskom jeziku. U tu svrhu svaki je grad imao javnoga bilježnika koji je bio zadužen za prevođenje latinskih i talijanskih dokumenata na hrvatski jezik, a ujedno je bio i sudski tumač za hrvatski jezik. Najjača prevoditeljska služba postojala je u Zadru pri zadarskoj kancelariji i to ne samo za hrvatski već i za turski jezik. Na selima su dužnost prevoditelja obavljali seoski župnici. Kod pisanja i prevođenja hrvatskog teksta proglasa javljale su se određene poteškoće. Pošto grafija nije bila prilagođena glasovima hrvatskog jezika, prevoditelji su primjenjivali razna grafijska rješenja, oslanjajući se pretežno na već postojeća djela tiskana na hrvatskom jeziku. U ortografiji prevladava neznatno morfonološki način pisanja, premda je i fonološki vrlo zastupljen. U 18. stoljeću, zahvaljujući dalmatinskim fiziokratskim piscima, stvara se novi odnos prema hrvatskome jeziku. Fiziokrati su htjeli normirati i dotjerati hrvatski jezik te posredstvom jezika objediniti interese zemljoposjednika i seljaštva. Oni su željeli da seljaci čitaju i prate poljoprivrednu literaturu na hrvatskom jeziku i tako doprinesu razvoju zaostaloga gospodarstva. Ove nove ideje, pod utjecajem racionalizma i prosvjetiteljstva, sile Mletačku Republiku da mijenja stav prema Dalmaciji i vjerojatno baš zbog toga polovicom 18. stoljeća započinje tiskanje dvojezičnih proglasa. Prevoditelji su imali mnogo poteškoća pri prevođenju administrativne, pravne i druge stručne terminologije. Oni, ili preuzimaju već gotove talijanske izraze koji su više ili manje u uporabi u Dalmaciji, ili ih kalkiraju tj. prevode unutarnji oblik riječi. Služe se vrlo vjerojatno rječnicima naših starih leksikografa Vrančića, Mikalje, Belosteneca a naročito Della Belle. Ovi dvojezični mletački proglasi bacaju novo svijetlo na povijest i jezik Dalmacije u 18. stoljeću, te predstavljaju veliki rudnik iz kojega znanstvenici raznih disciplina mogu crpsti građu za daljnja znanstvena istraživanja.

dvojezični proglasi; Dalmacija; 18. stoljeće; posuđenice; prevedenice

nije evidentirano

engleski

Venetian bilingual proclamations in Dalmatia in the 18th century

nije evidentirano

biblingual proclamations; Dalmatia; 18th century; loan-words; translation loan

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Split: Književni krug Split

1996.

953-163-041-0

169

Biblioteka znanstvenih dijela; 79

objavljeno

Povezanost rada

Filologija