hrvatski

Trendovi oborinskih ekstrema u Crikvenici, 1901-2007.

U ovoj analizi koriste se indeksa oborinskih ekstrema, definiranih u preporuci Svjetske meteorološke organizacije, koji se računaju iz dnevnim količinama oborine. Razmatraju se prema podacima meteorološke postaje u Crikvenici u razdoblju 1901-2007. Ovo područje odlikuje se maritimnom klimom sjevernog Jadrana pod jakim utjecajem planinskog zaleđa. Tijekom 20. stoljeća bila je prisutna tendencija smanjenja oborine na području Hrvatske. Najizraženija je i statistički signifikantna upravo na jadranskoj obali prema podacima Crikvenice (-18%/100god), kao rezultat smanjenja oborine u svim sezonama. Godišnja odstupanja pokazuju veliku varijabilnost, koja se nastavlja i početkom 21. stoljeća. Trendovi godišnjih indeksa određeni su pomoću linearne regresije i statistička signifikantnost je ispitana na razini povjerenja 95% Mann-Kendall-ovim testom za trend. Tendencije oborinskih indeksa ukazuju na signifikantan porast godišnjeg broja suhih dana (Rd>1.0 mm). Istovremeno je prisutan vrlo slabi negativan trend umjereno vlažnih dana (Rd>R75%) i praktično nema promjene kod vrlo vlažnih dana (Rd>95%). Velike količine oborine koje padne u vrlo vlažne dane (R95%T) ne pokazuju promjenu. Najveće 1-dnevne i 5-dnevne količine oborine nemaju signifikantan trend, ali on je s pozitivnim predznakom kod 1-dnevnih maksimuma i negativnim kod 5-dnevnih maksimuma. Promjena koeficijenta korelacije kao mjere međugodišnje promjenjivosti ima nagli skok povećanja sredinom 1980-ih godina. U području osušenja kakvo je hrvatska jadranska obala, nema signala velikih promjena kod ekstrema koji se tiču velikih dnevnih količina i učestalosti vlažnih i vrlo vlažnih dana.

klimatske promjene; indeksi oborinskih ekstrema; trend; Crikvenica; Hrvatska

nije evidentirano