hrvatski

Voda - osnova života Osijeka

Rijeke i njihove vode čovjeku su oduvijek važne. Vrelo su života ; izvor su hrane i prometnice, njihovim se vodama natapaju oranice, one su i izvorište energije. Na takvoj ulozi riječnih voda zasnivao se, i zasniva, život Osijeka smještenog uz Dravu, u izuzetno značajnom dijelu dunavsko-dravskog sliva. Te riječne vode su za stanovnike Osijeka, uz podzemne vode njegovog užeg i šireg područja, izvor života. Osijek je početkom druge polovice 18. stoljeća, prvi od svih gradova u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, imao vodovod i kanalizaciju javnog karaktera, što je zahvaljivao velikom broju pristiglog časničkog osoblja, smještenog u Tvrđi, naviknutog na viši životni / higijenski standard te bunarima koji su, međutim unatoč, blizini Drave, u ljetnim mjesecima često ostajali bez potrebne količine vode. Pri tome je izgradnja tvrđavskog vodovoda bila vezana i uz pogodnost što je grad Osijek smješten uz Dravu, taj nepresušni izvor velikih količina vode. Budući da je Tvrđa sve do sredine 19. stoljeća jedina od sva četiri osnovna dijela Osijeka imala obilježje grada, ali je bila snažna vojna utvrda, nije teško razumjeti zašto je jedino ona imala javnu vodoopskrbu. U ostalim dijelovima grada voda za piće uzimala se iz dvorišnih ili gradskih bunara u kojima je kakvoća te vode za piće bila sumnjiva, a budući da je od dobre opskrbe vodom višestruko zavisilo stanovništvo i vojne jedinice, gospodarstvo (obrtničke radionice, tj. potonja industrija) kao i drugi potrošači vode, takove (ne)prilike zahtijevale su u Osijeku određene zdravstveno / higijenske standarde te su nametnule, posebice od druge polovice 19. stoljeća sve do druge polovice 20. stoljeća gradskom poglavarstvu rješavanje bitnog pitanja za grad.

voda; Osijek; vodoprivreda; Drava; vodovod

nije evidentirano