hrvatski

Mogućnosti suzbijanja Fusarium spp. na pšenici fungicidima

Gljive iz roda Fusarium uzročnici su gospodarski značajnih bolesti pšenice (1, 2) te proizvođači velikog broja mikotoksina (3). U proteklih nekoliko godina na Zavodu za fitopatologiju provedeno je više istraživanja o raširenosti Fusarium vrsta na pšenici u Hrvatskoj i mogućnostima njihovog suzbijanja fungicidima. Kontaminacija zrna pšenice Fusarium vrstama na 116 uzoraka pregledanih od 2002. do 2008. varirala je između 5 i 69 %. Na zrnu pšenice do sada je utvrđeno 11 Fusarium vrsta: F. graminearum, F. avenaceum, F. sporotrichioides, F. poae, F. heterosporum, F. crookwellense, F. oxysporum, F. tricinctum, F. semitectum, F. proliferatum i F. verticillioides, vrsta identificirana PCR-metodom. Navedene vrste potencijalni su proizvođači deoksinivalenola, nivalenola, zearalenona, moniliformina, T-2 toksina, fumonizina i niza drugih slabije istraženih mikotoksina (3). Od trenutno 28 u Hrvatskoj registriranih pripravaka za suzbijanje fuzarijske paleži klasa, do sada je u poljskim pokusima ispitano njih 14, pri čemu se njihova učinkovitost kretala od 56 do 98 %. Usprkos njihovoj potvrđenoj učinkovitosti u suzbijanju fuzarijske paleži klasa i isplativosti njihove uporabe, mnogi od ispitanih fungicida nisu značajno smanjili prisutnost Fusarium vrsta na zrnu pšenice nakon žetve. Primjerice, u pokusu provedenom 2004. prosječna kontaminacija zrna na tretmanima gdje su dva puta korišteni fungicidi iznosila je od 25 do 46 %, dok je na kontroli iznosila 43 %. U pokusu provedenom 2006. nije utvrđena korelacija između učinkovitosti fungicida u polju i kontaminacije zrna zearalenonom i fumonizinom b1, kao niti korelacija između jačine fuzarijske paleži klasa i kontaminacije zrna spomenutim mikotoksinima. Prosječna kontaminacija zrna zearalenonom utvrđena HPLC-om varirala je od 2, 6 do 5, 3 µ ; g/kg, a prosječna kontaminacija fumonizinom b1 od 182 do 447 µ ; g/kg. Ovi rezultati pokazuju da tretiranje pšenice fungicidima tijekom vegetacije ne mora imati utjecaja na razinu mikotoksina u zrnu. Izolati različitih Fusarium vrsta pokazali su različitu osjetljivost in vitro na fungicide karbendazim, flutriafol, tebukonazol, metkonazol i prokloraz, ispitane u pet različitih koncentracija. Najmanje osjetljivima većina od ukupno 40 izolata pokazala se na flutriafol, a najviše osjetljivima na prokloraz. Ukupna prosječna inhibicija rasta svih izolata na proklorazu iznosila je 87, 1 %, na metkonazolu 70, 2 %, na karbendazimu 56, 6 %, na tebukonazolu 52, 6 % te samo 25, 2 % na flutriafolu. Zanimljivo je napomenuti kako su četiri od pet ispitanih fungicida identičnog mehanizma djelovanja (inhibitori biosinteze ergosterola).

Fusarium; pšenica; mikotoksini

nije evidentirano