hrvatski

Etiopatogeneza kronične boli žvačnih mišića u bolesnika s posttraumatskim stresnim, poremećajem

Kronična bol žvačnih mišića veliki je dijagnostički i terapijski izazov za stomatologe i liječnike. Proizlazi iz skeletnih mišića, tetiva i njihovih fascija. Uzroci i mehanizam nastanka te boli nisu u potpunost razjašnjeni. Liječenje kronične mišićne boli najčešće mora biti zbrinuto multidisciplinarnim pristupom. Cilj istraživanja bio je utvrditi prevalenciju kliničkih dijagnoza temporomandibularnih poremećaja (TMP), psihološkog distresa, ograničenja oralnih funkcija u bolesnika s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP). Također, cilj je bio utvrditi utjecaj različitih etioloških čimbenika: psiholoških i okluzijskih čimbenika, parafunkcijskih aktivnosti, te razine tvari P i dopamina na nastanak kronične boli žvačnih mišića. U studiji je sudjelovalo 55 ispitanika s kroničnim PTSP-om uzrokovanim ratnom psihotraumatizacijom, te 60 kontrolnih ispitanika koji nemaju PTSP. Svi ispitanici pregledani su prema dijagnostičkim kriterijima za istraživanje TMP. Prag bolnosti žvačnih mišića mjeren je mehaničkim algometrom. Intenzitet i karakter boli žvačnih mišića određivani su anamnestički vizualnoanalognom skalom, ucrtavanjem lokalizacije boli na shemi glave i vrata, McGill upitnikom za bol, te digitlnom palpacijom žvačnih mišića. Razina tvari P i dopamina u plazmi određivani su enzimskim imunotestom. Najčešća TMP dijagnoza u PTSP ispitanika bila je miofascijalna bol (47, 8%), dok je u kontrolnoj skupini najčešće dijagnosticiran pomak diska s redukcijom (8, 3%). PTSP ispitanici su imali značajno više dijagnoza TMP iz skupina I i III u usporedbi s kontrolnim ispitanicima (p<0, 005). PTSP ispitanici mišićnu su bol najčešće opisivali kao zatežuću, probadajuću i pulsirajuću, koja ih iscrpljuje i tišti. Razina tvari P i dopamina u plazmi PTSP ispitanika bila značajno viša nego u kontrolnih. Utvrđena pozitivna korelacija između koncentracije tvari P i broja bolnih točaka žvačnih mišića, te koncentracije dopamina i broja bolnih točaka žvačnih mišića. Multiplom regresijskom analizom utvrđeno je da somatizacija pridonosi 15, 8%, tvar P 26, 7%, te stiskanje i škripanje zuba 10, 4% u nastanku boli žvačnih mišića. Zaključno, u PTSP ispitanika najčešća dijagonza TMP bila je miofascijalna bol. Boli žvačnih mišića bila je češća i intenzivnija u PTSP ispitanika nego u kontrolnih ispitanika. Najznačajniji etiološki čimbenici u nastanku kronične mišićne bol u PTSP ispitanika su somatizacija, tvar P, te stiskanje i škripanje zuba.

dopamin; etiologija; miofascijalna bol; patogeneza; PTSP; tvar P; žvačni mišići

nije evidentirano