hrvatski

Usporedba programa govorne rehabilitacije i integracije predškolske djece

Ovo je prikaz znanstvenog istraživanja provedenog u predškolskom odjelu Poliklinike SUVAG u Zagrebu, a odnosi se na govornu komunikaciju i igru djece bez poteškoća u govornom razvoju i djece s udruženim smetnjama a primarno je oštećenje govora. Budući su u skupinama kod djece uočene razlike govornog napredovanja zanimalo nas je koje su razlike u curiculumu koji kreiraju odrasli i djeca. Cilj je ispitati: Koje su dimenzije jezično govornog konteksta kojise djeci s teškoćama nude u uvjetima kompleksne govorne rehabilitacije, a koji u uvjetima njihove komunikacije i igre s djecom uredno govornog razvoja (integracije)? Nakon provedenog opsežnog istraživanja prateći govorno ponašanje djece i voditelja u 12 rehabilitacijskih i 3 integrirane vrtićke skupine tijekom 3 školske godine, obrade podataka, te kvantitativne i kvalitativne analize, došli smo do zaključka u skladu s postavljenim hipotezama: - Rehabilitacijski jezično-govorni kontekst superiorniji je za usvajanje morfoloških, fonoloških i sintaktičkih elemenata govora, jer obiluje modelima ispravnog govora i uvježbavanjem aproksimacije modelu, zbog čega dominira direktni rad, govor voditeljice zbog siromaštva govornog izraza djece. Tu još nema zajedničke igre, već dominiraju vođene aktivnosti, često su neverbalno imitativne ili su samo oblici neverbalnog odgovora, jer se nastoji postići razumijevanje. Spontane igre su rijetke. Iako se to donekle mijenja s dužinom rehabilitacije, ipak je za ove skupine u svim fazama razvoja tipičnija igra kratkog trajanja i pretežito vođenog oblika. - Integracijski jezično-govorni kontekst pokazao se superiornijim za učenje onih aspekata govora koji spadaju u govornu pragmatičnost, jer se pokazao bogatijim, složenijim, manje direktivnim i bogatijih komunikacija koje polaze od djece prema voditelju i od djece prema djeci. Istodobno, igre u tom kontekstu su poticajne, obuhvaćaju svu djecu, dominiraju imitativne, spontane i stvaralačke, zajedničke igre, tj. poticajne za druženje, komunikaciju i razvoj svih pragmatičkih aspekata govora (mijenjanja motrišta i prilagodbe promjenjivim uvjetima situacije). Samo kombinacijom oba oblika rada može se postići potpuni govorni jezični razvoj uz koji se nužno vezuje pretpostavka kognitivnog, socijalnog i emocionalnog razvoja.

nije evidentirano

nije evidentirano