hrvatski

Tragom jedne rečenice Tome Arhiđakona o ostrogotskom periodu u Dalmaciji (Historia Salonitana, VII)

Izlaganje se temelji na rečenici iz VII. glave ("Qualiter Salona capta est") kronike Historia Salonitana Tome Arhiđakona: Ipse intrauit prescriptum edificium Dioclitiani cesaris et imperiales titulos ibidem sculptos deposuit atque deleuit, aliquam etiam partem eiusdem edificii destrui fecit. – » Sam vojvoda ušao je u prije opisanu zgradu cezara Dioklecijana, te je skinuo i uništio carske natpise koji su ondje bili uklesani i dao je razoriti dio iste zgrade« (prev. O. Perić). Komparativnom analizom Ljetopisa Popa Dukljanina i Tomine kronike R. Katičić je došao do zaključka da su oba djela kao predložak imala isti izvor, ali u više kronološki udaljenih verzija, što je posljedično radikalno izmijenilo kako sadržaj izvora tako i pristupe dvaju različitih autora tekstu. Prema Katičiću, Tomino kazivanje o Gotima kao o razoriteljima Salone (također prisutno kod popa Dukljanina) izvor ima u nekom dokumentu nastalom vjerojatno koncem XI. st. Opisani je odmak bio dovoljan da povijesni izvještaj o zauzeću grada od strane Avara i Slavena metastazira u polulegendarnu priču o Gotima koju nam donosi Toma. Prema Arhiđakonovu pripovijedanju, Salona je dijelom razorena kada su Ostrogoti na čelu s Totilom opustošili Dalmaciju na svom putu u Italiju. Međutim, kod Tome se sačuvala i predaja da je » sam vojvoda (sc. Totila) ušao u prije opisanu zgradu cezara Dioklecijana, te je skinuo i uništio carske natpise koji su ondje bili uklesani i dao je razoriti dio iste zgrade« . Nije vjerojatno da se tu Toma drži pisanog vrela identičnog s onim istim predloškom koji je, u navlastitoj redakciji, dijelio s ljetopiscem Dukljaninom. Čitav kontekst u kojem se vijest nalazi svojom partikularnošću i lokalnim značajem nije primjeren priči o osvojenju i razaranju salonitanskog grada. Nije uspjelo ući u trag izvorima kojima se Toma tu služio. Ipak izgleda kao da je tu do kroničara doprlo neko vrelo, tradirano bilo u pisanom ili usmenom obliku, koje zrcali sačuvanu svijest o jednoj ostrogotskoj ekskurziji kojom je Palača bila poharana tijekom bizantsko-ostrogotskih sukoba VI. st. Ono je do XIII. st. došlo u korumpiranu obliku, tako da je sadržalo ne samo obavijest o – inače beznačajnoj – gotskoj ekspediciji, već i racionalizaciju jednog fenomena potpuna odsustva bilo kakvih Dioklecijanovih uspomena u Palači.

Toma Arhiđakon; Ostrogoti; Dioklecijanova palača

nije evidentirano