hrvatski

Dinamika populacija šumskih glodavaca

Brojnost populacija svake vrste mijenja se tijekom jedne ili više godina. U godini u kojoj je utjecaj ekoloških čimbenika povoljan pretpostavka je da će brojnost šumskih glodavaca znatno porasti, a time se povećava opasnost njihovog štetnog učinka. Na povećanje populacije sitnih glodavaca utječe veći broj čimbenika koji se mogu grupirati u četiri osnovne grupe: brojnost i fiziološko stanje populacije, meteorološki uvjeti, stanište i izvori hrane, te prirodni neprijatelji i bolesti. Utvrđivanje prirodnih ciklusa fruktifikacije drvenastih biljaka uspješno se koristi u procjenjivanju mogućeg porasta brojnosti populacije. Redovita kontrola brojnosti populacija glodavaca i njihove zaraženosti značajna je u planiranju preventivnih epidemioloških i sanitarnih mjera u sprječavanju pojave epidemija i pojedinačnih slučajeva obolijevanja među životinjama i čovjekovom populacijom koja je u kontaktu sa šumom (šumarski djelatnici, izletnici, planinari, vojnici, turisti i sl). Spolna zrelost glodavaca, a samim tim i način ponašanja vezan uz spolne hormone su posljedica ne samo starosne dobi jedinke već i godišnjeg doba kada su došle na svijet. Praćenje brojnosti ovih sisavaca u šumama provodi se primarnim (metoda minimalnoga kvadrata, Y-metoda, metoda ponovnog ulova), sekundarnim (linearni transekt) i tercijarnim (broj aktivnih rupa, intenzitet oštećenja na šumskom sjemenu i mladim biljkama, tragovi) metodama. Dosadašnja istraživanja su pokazala da najveću brojnost sitni glodavci dostižu u jesenskim mjesecima, a najmanju u proljeće.

Šumski ekosustavi; sitni glodavci; dinamika populacije

nije evidentirano