hrvatski

Analiza koeficijenta hrapavosti na primjeru kanala Butonige u Istri

Analiza koeficijenta hrapavosti u prirodnim koritima temelji se na analizi razvoja graničnog sloja uzduž stijenke korita. U neposrednoj blizini podloge (stjenke) korita formira se zona toka u kojoj dolazi do promjena brzine kapljevine od one koju ima čvrsta stjenka korita/kanala do one u kojoj je raspored brzina takav da se strujanje može smatrati neviskoznim, odnosno potencijalnim (bezvrtložnim). Geometrijska struktura korita može biti veoma složena i promjenjiva, što u konačnici dovodi do različitih metoda za procjenu koeficijenta hrapavosti n. Za korito Butoniga, kao evakuacijskog organa akumulacije Botonega ima vrlo malo znanstvenih radova koji se dotiću problematike određivanja koeficijenta hrapavosti i propusne moći korita. Njegove izrazite vegetacijske promjene u pogledu rasta znatno utjeću na propusnu moć tokom godine, posljedice kojih su i promjenjivi koeficijenti hrapavosti. U radu se iznose najzastupljenije metode za određivanje koeficijenta hrapavosti u svijetu, a ujedno je dan i algoritam za izračunavanje otpornosti površine za glavno korito i inundacije. Pogramskim paketom MIKE 11 izrađen je jednodimenzionalni nestacionalni model tečenja vode u koritu Butoniga, temeljem kojeg je grafički prezentirana varijabilnost koeficijenta hrapavosti uzduž korita u ovisnosti o razini vode. Istoimenim programskim paketom dobiveni su simulacijski prikazi promjena geometrijskih i kinematičkih fizikalnih parametara uzduž danog korita. Terenska mjerenja izvršena na samom koritu korištena su za kalibraciju parametara i verifikaciju modela.

kanal Butoniga; nestacionarni model tečenja; koeficijent hrapavosti; vegetacija; analiza razvoja graničnog sloja

nije evidentirano