hrvatski

Soil conservation from the aspect of sustainable land management - Croatian experience

Održivi gospodarski razvitak Hrvatske trebao bi se temeljiti na gospodarskim granama oslonjenim na obnovljive prirodne resurse, napose tlo i vodu, pri čemu ključno mjesto pripada poljoprivredi i turizmu. Sveobuhvatna zaštita tla temeljna je pretpostavka i neodvojivi dio održivog razvitka i svakovrsnog napretka. Hrvatska raspolaže s 3,24 milijuna hektara obradivih površina, od kojih je preko 90 % izloženo eroziji različita intenziteta, a u nekim područjima erozija je primarni problem gospodarenja tlom. Ona uzrokuje pad prinosa i proizvodnje, ugrožava akvatične ekosustave, smanjuje kvalitetu vode i priječi normalnu opskrbu pučanstva i turističke klijentele pitkom vodom. U ovom radu prikazana su iskustva s istraživanjem erozije tla vodom u Hrvatskoj. Proučavanje i borba protiv erozije tla u Hrvatskoj jedno je od nedopustivo zapostavljenih pitanja s obzirom na njegovo značenje. Bilo je doduše verbalne deskripcije erozije, ali je, s obzirom na značaj problema, egzaktnih istraživanja sve donedavna bilo nesrazmjerno malo. Pod pritiskom spoznaje da je, globalno gledajući, erozija tla u posljednje dvije decenije povećana za 50 %, u Europi je u posljednje vrijeme pokrenuto nekoliko projekata istraživanja erozije. Usprkos svim ratnim tegobama Hrvatska je u te projekte djelatno uključena, najprije putem regionalnih asocijacija Alpe, Alpe - Jadran i Podunavlje, gdje je iniciran projekt: Trajno motrenje (monitoring) tla (Bodendauerbeobachtung). U okviru US-Agroenvironmental Programa za istočne i srednje europske zemlje, za Hrvatsku su prihvaćena tri lokaliteta za istraživanje erozije; Daruvar za zonu pseudogleja, Butoniga u središnoj Istri za područje fliša, a šire područje Vraždina za tla na laporu Hrvatskog zagorja Temeljem rezultata višegodišnjih istraživanja na sve tri lokacije utvrđene su neke zajedničke značajke; erozija najvećeg intenziteta utvrđena je u proljetnom dijelu godine, napose ako je uzgajana neka od jarih okopavina i ako se vrši obrada u smjeru nagiba. U uzgoju jarih okopavina neposredno poslije sjetve utvrđeno je preko 80 % ukupne godišnje erozije, bez obzira na smjer obrade. Izostavljanje obrade i oranje okomito na smjer nagiba imala su značajno manju eroziju vodom u odnosu na obradu tla u smjeru nagiba. Nastavak istraživanja, dodatno će osvijetliti dosadašnja saznanja o eroziji tla u uvjetima hrvatskog podneblja.

erozija vodom; USLE; erozijski nanos; obrada tla

nije evidentirano