hrvatski

Temeljni demografski pokazatelji hrvatskog prigraničnog pojasa

U radu se hrvatskim prigraničnim pojasom smatra područje svih općina i gradova koje je 2001. godine na kopnu graničilo s jednom od susjednih država. Promatrani je pojas u trenutku posljednjega popisa stanovništva obuhvaćao 23% od ukupnog broja općina i gradova. Položaj na granici može negativno utjecati na mnoge funkcije i sadržaje u naselju, pa tako postati i zapreka demografskom razvoju. S druge strane, prigranični položaj može neko naselje odnosno grad staviti u prednost pred drugim gradovima pa tako i potaknuti demografski razvoj. U radu se razmatra promjena broja stanovnika između 1900. i 2001. godine, kao i promjene u dobnoj strukturi stanovništva tematiziranog prostora između 1981. i 2001. godine. Zbog različite geneze i vremenskog nastanka hrvatskih granica, analizirane promjene prikazane su i na razini šet manjih cjelina - prema Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, koji je kao najduži raščlanjen na tri manja pojasa: sjeverni ili slavonski, srednišnji ili banovinsko-kordunsko-lični te južni ili dalmatinski.

Hrvatska; prigranični pojas; stanovništvo; depopulacija

nije evidentirano

engleski

Basic Demographic Indicators of the Croatian Border Belt

U radu se hrvatskim prigraničnim pojasom smatra područje svih općina i gradova koje je 2001. godine na kopnu graničilo s jednom od susjednih država. Promatrani je pojas u trenutku posljednjega popisa stanovništva obuhvaćao 23% od ukupnog broja općina i gradova. Položaj na granici može negativno utjecati na mnoge funkcije i sadržaje u naselju, pa tako postati i zapreka demografskom razvoju. S druge strane, prigranični položaj može neko naselje odnosno grad staviti u prednost pred drugim gradovima pa tako i potaknuti demografski razvoj. U radu se razmatra promjena broja stanovnika između 1900. i 2001. godine, kao i promjene u dobnoj strukturi stanovništva tematiziranog prostora između 1981. i 2001. godine. Zbog različite geneze i vremenskog nastanka hrvatskih granica, analizirane promjene prikazane su i na razini šet manjih cjelina - prema Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, koji je kao najduži raščlanjen na tri manja pojasa: sjeverni ili slavonski, srednišnji ili banovinsko-kordunsko-lični te južni ili dalmatinski.

Croatia; border belt; population; depopulation

nije evidentirano