hrvatski

Bibliografija hrvatske historiografije u povijesnim časopisima (2000-2004)

Namjera je ove knjige pružiti korisno pomagalo svim povjesničarima, kao i osobama koje su iz profesionalnih ili bilo kojih drugih razloga, upućene na praćenje i čitanje historiografskih tekstova. U knjizi se brzo i pouzdano mogu pronaći relevantni podaci o svim tekstovima objavljenima u glavnim časopisima hrvatske historiografije i srodnih disciplina poput arhivistike u petogodišnjem razdoblju od 2000. do 2004. godine. Za ovu je publikaciju odabrano šesnaest časopisa, od kojih je većina kategorizirana kao A-1 ili A-2, a redom svi uživaju financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te provode recenzentski postupak ocjene objavljenih članaka. Neki od tih časopisa izlaze već desetljećima i odigrali su značajnu ulogu u razvoju hrvatske historiografije, poput Historijskog zbornika, Arhivskog vjesnika ili Časopisa za suvremenu povijest, dok neki broje svoje prve sveske, poput CRIS-a – časopisa Povijesnog društva Križevci, Dubrovnik Annals-a (časopisa u kojemu su svi članci i prilozi objavljeni na engleskom jeziku) ili Povijesti u nastavi. Na samom je početku knjige naveden popis analiziranih časopisa, s podacima o njihovim urednicima, kao i godini početka izlaženja pojedinog časopisa te njihovim glavnim urednicima. Potom slijedi popis svih kategorija članaka, od izvornih znanstvenih tekstova do prikaza i kratkih bilježaka i obavijesti – časopisi su poredani abecednim redom, unutar kojega je kronološki slijed pojavljivanja pojedinoga sveska časopisa, a tekstovi su označeni rednim brojem. Zasebno su izdvojeni slikovni prilozi i ilustracije – oni su također poredani redom, a ispred njih – kao oznaka – nalazi se slovo p. i redni broj. Na kraju knjige nalazi se nekoliko informativnih kazala – kronološko kazalo tekstova, kazalo autora, kazalo prevoditelja i kazalo autora likovnih priloga. U kronološkom su kazalu navedeni samo članci, dok su izostavljeni prikazi, bilješke i manji prilozi, a izvršena je podjela na sljedeća razdoblja: stara povijest, srednji vijek, rani novi vijek, devetnaesto stoljeće (1790-1918), međuratno i ratno razdoblje (1918-1945) podijeljeno na dva dijela – međuratno razdoblje (1918-1941) i ratno razdoblje (1941-1945), * te poslijeratnu i suvremenu povijest, također podijeljenu na dva dijela – poslijeratnu povijest (1945-1990) i suvremenu povijest (od 1991). Ukupno su u svim svescima analiziranih šesnaest časopisa, čiji je ritam izlaženja uglavnom na godišnjoj razini – izuzetak su Časopis za suvremenu povijest, koji izlazi tri puta na godinu, te Croatica christiana periodica, Povijesni prilozi i Povijest u nastavi, koji izlaze po dva puta na godinu – objavljena 2602 različita teksta te 1242 likovna priloga. Iako je bilo kakva analiza tekstova objavljenih u ovim časopisima samo uvjetna jer je vrlo teško odrediti jedinstvene kriterije, a neki bi se tekstovi mogli svrstati ili kronološki ili tematski, pa čak i teritorijalno, u više od samo jedne kategorije, evo jedne moguće analize. Njezina je jedina svrha da ukaže na postojeće trendove u hrvatskoj historiografiji što se tiče proučavanja povijesti pojedinih povijesnih razdoblja, odnosno hrvatske i regionalne i/ili europske i svjetske problematike, a nikako da bude sveobuhvatna i posve precizna. Dakle, od 854 članka objavljena u nosećim rubrikama analiziranih časopisa (često nazvanima „ Članci i rasprave“ ili sl.), 606 posvećeno je temama iz hrvatske povijesti, dok se 248 članaka odnosi ne samo na tematiku hrvatske povijesti, nego se bavi i drugim temama – od toga su 123 članka na regionalne teme, 72 na europske u užem smislu, a 53 članka na šire svjetske i globalne teme ili se radi o tekstovima primarno teorijske naravi. Što se tiče regionalne problematike, uglavnom se radi o člancima o pitanjima bosansko-hercegovačke, talijanske ili mađarske (ugarske) povijesti, a među njima gotovo da nema tekstova koji bi se bavili poviješću ostalih hrvatskih susjeda, Slovenaca, Srba, Crnogoraca. Kad je riječ o europskim temama, uglavnom se radi o člancima koji su posvećeni istraživanju veza Hrvata (Hrvatske) s drugim europskim narodima, odnosno državama, ili o sudbini pojedinih istaknutih hrvatskih djelatnika izvan domovine. Što se tiče kronološke razdiobe tematike članaka, ona izgleda ovako: a. stara povijest – 39 članaka b. srednjovjekovna povijest – 142 članka c. rani novi vijek – 162 članka d. devetnaesto stoljeće – 202 članka e. suvremena povijest (20-21. stoljeće) – 309 članaka, od čega razdoblje 1918-1941. 68 članaka, razdoblje Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj (1941-1945) 43 članka, poslijeratno razdoblje (do 1990) 64 članka i najnovija povijest (od 1991) 134 članka. Ovako velikom broju tekstova o suvremenom razdoblju u ovoj podjeli pridonijeli su članci teorijskog karaktera, osobito članci koji se odnose na arhivističke teme, objavljeni u Arhivskom vjesniku. Ako bi se to izostavilo, onda bi se ovaj broj od 134 članka o najnovijoj povijesti gotovo prepolovio. Ipak, evidentan je postupan porast interesa za problematiku najnovije hrvatske povijesti, osobito za problematiku Domovinskog rata i ostalih tema vezanih uz raspad Jugoslavije i postanak neovisne Republike Hrvatske. Dakako, brojna pitanja vezana uz tu problematiku, osobito regionalne, europske i/ili svjetske najnovije povijesti, u hrvatskoj su historiografiji nadalje otvorena. Na stranicama analiziranih šesnaest časopisa tijekom pet godina, od 2000. do 2004. godine, svojim se tekstovima javilo više od 650 autora, od kojih je tek manji dio iz susjednih zemalja ili iz Europe i svijeta. Strani su autori uglavnom zastupljeni s po jednim ili samo nekoliko radova. Od domaćih autora, ne računajući Marijana Biškupa, koji potpisuje redom isključivo manje priloge, prikaze i obavijesti o pristiglim publikacijama u časopisu Croatica christiana periodica, s najviše je radova zastupljena Lovorka Čoralić. Ona je svojim radovima – člancima, manjim prilozima te recenzijama i prikazima – surađivala u osam od šesnaest časopisa. Napisala je i objavila preko stotinu priloga. U povijesnim je časopisima surađivalo i više od trideset prevoditelja te više od stotinu autora likovnih priloga, katkad su to i autori-povjesničari, inače zastupljeni svojim člancima i tekstovima na stranicama tih časopisa. Projekt Bibliografije hrvatske historiografije zamišljen je kao višegodišnji projekt, a ovo je tek prva u nizu planiranih bibliografskih publikacija.

historiografija; bibliografija; časopisi; povjesničari

nije evidentirano