Žičnjaci sve važniji štetnici ratarskih kultura- poznato i nepoznato (CROSBI ID 547649)
Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Kozina, Antonela ; Igrc Barčić, Jasminka ; Bažok, Renata ; Kos, Tomislav
hrvatski
Žičnjaci sve važniji štetnici ratarskih kultura- poznato i nepoznato
U posljednje vrijeme sve su češće dojave o štetama od žičnjaka. Sve veći porast šteta posljedica je nemogućnosti kurativnog suzbijanja, te nedovoljnog poznavanja biologije, ekologije i faune žičnjaka. Iz porodice Elateridae u Hrvatskoj su zastupljeni rodovi Agriotes, Melanotus, Athous, Limonius i Corymbites. Kao najvažniji navodi se rod Agriotes.. Po brojnosti i štetnosti ističu se vrste A. ustulatus Schall., A. lineatus L., A. sputator L., A. obscurus L. i A. brevis Cand. Starija literatura navodi da je u području sjeverozapadne Hrvatske dominantna vrsta A. lineatus, dok je vrsta A. ustulatus dominantna u istočnoj Hrvatskoj. Nedavno provedena istraživanja ukazala su da je vrsta A. ustulatus promijenila areal rasprostranjenja. Zbog kraćeg razvojnog ciklusa i nešto drugačije biologije ova vrsta posebno je opasna i štetna. Istraživanja provedena tijekom 2007. i 2008. imala su za cilj utvrditi distribuciju i visinu populacije A. ustulatus u odnosu na ostale vrste. Istraživanja su provedena u Vukovarsko– srijemskoj, Virovitičko– podravskoj i Koprivničko– križevačkoj županiji. Pojava klisnjaka praćena je feromonskim klopkama na pet polja svake županije. Uzorci su prikupljani jednom tjedno od kraja trvanja do početka rujna. Na dominantnost A. ustulatus utječu klimatski uvjeti pojedine godine. Tako je u suhoj i vrućoj 2007. indeks dominantnosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji bio prosječno 68, 5%. U Virovitičko-podravskoj županiji bio je 80, 3%, a u Koprivničko-križevačkoj 55, 9%. U vlažnoj i hladnijoj 2008. indeks dominantnosti bio je niži na svim istraživanim lokalitetima. U Vukovarsko-srijemskoj županiji bio je 49, 7%, u Virovitičko-podravskoj županiji 39, 1%, a u Koprivničko-križevačkoj županiji 28, 5%. Rezultati potvrđuju da se vrsta A. ustulatus iz istočnih krajeva proširila u zapadne krajeve Republike Hrvatske. Razlog novog proširenja vjerojatno leži u promijenjenim klimatskim uvjetima. Za uspješno sprječavanje šteta kao i za postizanje zadovoljavajućeg uspjeha u suzbijanju žičnjaka nužno je ne samo poznavati broj ličinki na parceli nego i njihov faunistički sastav. Od faunističkog sastava ličinki ovisi i intenzitet šteta koje se mogu očekivati. Neka iskustva iz prethodnih godina pokazuju da unatoč brojnosti ličinki iznad praga tolerantnosti nisu utvrđene štete budući da je više od 50% pronađenih ličinki pripadalo manje štetnom rodu Limonius (Vinica 2007.) ili Corymbites (Ludbreg, 2007.).
biologija; distribucija; fauna; žičnjaci
nije evidentirano
engleski
Wireworms- more and more important field crop pests- what do we know and what we don't know?
nije evidentirano
biology; distribution; fauna; wireworms
nije evidentirano
Podaci o prilogu
9-10.
2009.
nije evidentirano
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Glasilo biljne zaštite
Cvjetković, Bogdan
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite
1332-9545
Podaci o skupu
53. seminar biljne zaštite
predavanje
10.02.2009-13.02.2009
Opatija, Hrvatska