hrvatski

Smeđi medvjed

Danas u svijetu živi osam vrsta iz porodice medvjeda, i to: smeđi medvjed u Euroaziji i Sjevernoj Americi, bijeli ili polarani medvjed oko Arktika, američki crni medvjed u Sjevernoj Americi, azijski crni medvjed u Aziji, sunčasti medvjed u jugoistočnoj Aziji, očalasti medvjed u Južnoj Americi, usnati medvjed u Aziji i veliki panda također u Aziji. Još prije pedesetak godina razni su autori opisivali nekoliko vrsta i čak 70 do 150 podvrsta smeđih medvjeda. Novije su biološke spoznaje, poduprte genetskim istraživanjima, pokazale da su sve to zapravo samo ekološke varijante iste vrste. Tako je i grizli iz Sjeverne Amerike pripadnik iste vrste kao i Euroazijski smeđi medvjed. Medvjed ima, kao malo koja druga vrsta, veliku sposobnost da svojom veličinom i vanjskim izgledom reagira na uvjete staništa. Tako u uvjetima duge zime i obilne prehrane bjelančevinama lososa, koje hvata prilikom migracije za mriještenje u brzacima plitkih rijeka Aljaske i Kamčatke, mogu pojedini odrasli mužjaci doseći i masu od 1000 kg. Nasuprot tome su smeđi medvjedi iz južnijih dijelova Europe (Italija, Španjolska) skoro 10 puta manje mase. Svi su ipak pripadnici iste vrste kao i naši medvjedi. NAZIVLJE Mužjak: medvjed Ženka: medvjedica Mlado: medvjedić U Hrvatskoj se vrsta naziva smeđi medvjed ili mrki medvjed. Uzimajući u obzir raspon boja krzna smeđih medvjeda u kojem preteže smeđa boja ja se ovdje zalažem za naziv smeđi medvjed. Također cijeli svijet naziva tu medvjeđu vrstu "smeđi medvjed", odnosno jednu riječ u dvočlanom nazivu čini pridjev kojim se u dotičnom jeziku označava smeđa boja: engl. brown bear, tal. orso bruno, franc. l"ours brun, njem. Braunbär, slov. rjavi medved, srp. mrki medved. Prema tome, ako medvjed vrste Ursus arctos ima temeljnu boju svog krzna smeđu, onda ga na hrvatskom treba nazivati smeđi medvjed.

smeđi medvjed; biologija; status

nije evidentirano