hrvatski

STAVOVI UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE MJERENI TESTOM IMPLICITNIH ASOCIJACIJA

Razvojem dualnih modela stavova pojavile su se nove tzv. implicitne mjere stavova. Ovim mjerama stavova namjerava se zahvatiti evaluacije koje se automatski aktiviraju u prisutnosti objekta stava (pravoj ili simboličkoj), a obično se pojavljuju bez potpune svjesnosti ili kontrole subjekta (Greenwald i Banaji, 1994). Jedna od najčešće korištenih implicitnih mjera stavova jest „ Test implicitnih asocijacija“ (IAT, Greenwald, McGhee i Schwartz, 1998). Temelji se na razlici u vremenu reakcije pri kategoriziranja različitih pojmova te pozitivnih ili negativnih atributa. Pretpostavka je da se pridjevi i pojmovi kategoriziraju brže ukoliko su sukladni (cvijeće +pozitivni) no ukoliko nisu (cvijeće + negativno). Postojanje implicitnih stavova korištenjem „ Test implicitnih asocijacija“ dobro je dokumentirano na odrasloj populaciji dok su istraživanja na djeci znatno rjeđa. Cilj ovog rada bio je provjeriti postojanje implicitnih stavova za kategorije "stariji-mlađi" na uzorku djece viših razreda osnovne škole. Željelo se utvrditi postoji li razlika u izraženosti implicitnih mjera s obzirom na dob (dvanaest, trinaest i četrnaest godina) i spol (muški/ženski). Ispitivanje je provedeno na uzorku N=96 učenika šestih (N=23), sedmih (N=39) i osmih razreda (N=34) osnovne škole (46 djevojčica i 50 dječaka). U sve tri dobne skupine pronađena je preferencija mladih u odnosu na stare osobe, tj. bilo je potrebno kraće vrijeme za kategorizaciju fotografije mladih osoba uz pozitivne pridjeve te fotografija starih osoba uz negativne pridjeve no obrnuto. Nije utvrđen utjecaj dobi, kao ni utjecaj spola na veličinu implicitnih stavova. Dobiveni rezultati u skladu su hipotezom koju su postavili Fazio i Olson (2003) o stabilnosti implicitnih stavova tijekom života.

stavovi; djeca

nije evidentirano