hrvatski

Onečišćenost tala bakrom i sumporom u vinogradarskom tlu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Čegec

Onečišćenost vinogradarskih tala bakrom i sumporom rezultat je višegodišnje primjene sredstva za zaštitu bilja, točnije fungicida u vinogradima. U ovom radu cilj je bio utvrditi utjecaj nagiba i zatravljenosti na vertikalnu i horizontalnu raspodjelu bakra u determiniranim tipovima tala (vitisol, rendzina i distrično smeđe tlo) na prostoru Marinovca Zelinskog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Čegec. Uzorkovana su dva zemljišna niza u kojima je otvoreno po 5 pedoloških profila. U svakom profilu promatrane su dubine slojeva od 0-7 cm, 7-15 cm, 15-30 cm i 30-50 cm. Dužina prvog zemljišnog niza je 95 metara a nagib iznosi 10 %. Drugi zemljišni niz mjeri 85 metara i ima nagib od 15 %. Tip tla promatranih uzoraka je rigolano tlo vinograda – vitisol, s tim da su na drugom zemljišnom nizu otvorena 2 profila smještena na livadi koju karakterizira tip tla rendzina i nešto niže distrično smeđe tlo. Uz provedeno određivanje ukupnog bakra i sumpora u tlu, provedena je i analiza osnovnih kemijskih i fizikalnih karakteristika tla: sadržaj organske tvari, pH vrijednost u CaCl2, sadržaj fiziološki aktivnog fosfora i kalija, kapacitet zamjene kationa (KIK) te sadržaj ukupnog vodika, ugljika i dušika. U prvom zemljišnom nizu utvrđene su povišene količine bakra u površinskim horizontima promatranih profila, a prema dubini sadržaj bakra postupno je padao. Povišen sadržaj bakra u površinskom horizontu povezan je sa visokim sadržajem organske tvari na površini tla što dokazuje vrlo visoka korelacija između bakra i sadržaja organske tvari, a iznosi R = 0, 87. Sadržaj bakra razmjerno nepravilno raste sniženjem nadmorske visine što se prepisuje utjecaju erozije na tlu tipa vitisol. Na najnižem profilu prvog zemljišnog niza utvrđen je najveći sadržaj bakra na dubini od 15-30 cm i iznosi 394 mg/kg. Kroz cijeli posljednji profil prvog zemljišnog niza prisutan je trend blagog povećanja količine bakra porastom dubine tla. Ključan faktor ovakve raspodjele bakra na najnižoj promatranoj nadmorskoj visini jest prisutnost erozije na uzorkovanom tlu. U drugom zemljišnom nizu, osim tri profila na tlu tipa vitisol, otvorena su dva profila na livadi na kojoj nije prisutna intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Utvrđene su razlike u kemijskim karakteristikama tla (vrijednosti pH, organskoj tvari i ostalim biogenim elementima) između vinogradarskog tla i tla na livadi. Vinogradarsko tlo sadrži višu pH vrijednost, veći sadržaj fiziološki aktivnog fosfora i kalija te viši sadržaj organske tvari. Sukladno s tim bakar je također zastupljeniji u tlu tipa vitisol nego što je to slučaj na livadi, te sadrži maksimalnu količinu do 272 mg/kg u drugom profilu. Na livadi se vrijednosti bakra kreću od 32 do 45 mg/kg što zadovoljava zakonom dozvoljenu granicu u poljoprivrednom tlu koja se kreće do 100 mg/kg za teže teksturna tla [4], te su vrijednosti prilično ravnomjerno raspoređene kroz cijeli profil. Sadržaj bakra pada s porastom dubine tla i neproporcionalno raste sniženjem nadmorske visine kao što je slučaj u prvom zemljišnom nizu. Na drugom zemljišnom nizu uočljiviji je utjecaj erozije na horizontalnu raspodjelu bakra, dok je na prvom zemljišnom nizu jasno uočljiv utjecaj erozije i na vertikalnu raspodjelu bakra, posebice u zadnjem profilu. Sumpor se ponaša vrlo slično bakru u determiniranim zemljišnim nizovima. Njegov sadržaj pada s porastom dubine tla, a neproporcionalno raste sniženjem nadmorske visine. Naravno, i na sadržaj sumpora utječe već spomenuta erozija tako da je maksimalna količina utvrđena u zadnjem profilu prvog zemljišnog niza na dubini od 0-7 cm. Isto tako, količina organske tvari koja je uvelike zastupljena u površinskim horizontima utječe na povišen sadržaj sumpora u istim horizontima. Sadržaj sumpora na livadi veoma je nizak za razliku od njegovog sadržaja na vinogradarskom tlu - vitisol.

bakar; sumpor; tlo vinograda; nakupljanje pesticida

nije evidentirano