hrvatski

Koncentracije kadmija i olova u organima divljih svinja lovnih područja Virovitičko– podravske, Osiječko– baranjske i Vukovarsko– srijemske županije

Tijekom 2007. i 2008. godine u uzorcima bubrega, jetara i mišićnih tkiva 117 divljih svinja uzorkovanih na lovnim područjima Virovitičko– podravske, Osječko– baranjske i Vukovarsko– srijemske županije određivane su koncentracije kadmija i olova atomskom apsorcijskom spektrometrijom. Najniže koncentracije kadmija određene su u mišićnom tkivu, a olova u jetri. Srednja vrijednost koncentracija kadmija najviša je u bubrezima, dok je za olovo najviša u mišićnom tkivu. Također, utvrđeno je da su koncentracije kadmija u bubrezima značajno više (p<0, 05) u odnosu na koncentracije u jetri. Određivanjem omjera koncentracija kadmija jetra/bubreg utvrđeno je da je znatno niži od 1 što upućuje na izloženost životinja malim koncentracijama kadmija u dužem periodu. Najviše dopuštene količine teških metala u Republici Hrvatskoj regulirane su Pravilnikom o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani (N. N. br. 154/2008). Pravilnik ne navodi specifično najviše dopuštene količine elemenata za divljač, te su u interpertaciji rezultata korištene vrijednosti utvrđene za svinje. U 22 % uzoraka bubrega koncentracije kadmija bile su iznad najveće dopuštene količine (1 mg/kg), odnosno u 11, 6 % uzoraka bubrega olovo je prelazilo dopuštenu vrijednost od 0, 5 mg/kg. Rezultati ovog rada ukazuju na zabrinjavajuću činjenicu, da su u 7, 7 % odnosno 4, 3 % uzoraka mišićnog tkiva nađene povećane koncentacije kadmija, odnosno olova. Zbog toga se, prema navedenom Pravilniku, mišićno tkivo divljih svinja isključuje iz uporabe za prehranu.

kadmij; olovo; tkiva; divlje svinje

nije evidentirano