hrvatski

Službena odjeća hrvatskih nastavnika i studenata kroz povijest

Ne postoje zabilješke o službenoj odjeći u školama od 12. do 14. st. u Hrvatskoj. Možemo pretpostaviti da su i učitelji i učenici bili obučeni u jednostavnu dugu zatvorenu odjeću. Primjerice Benediktinci i Pavlini, prvi učitelji na ovom tlu, u samostanskim školama nose njihove službene odore i dok poučavaju. Više je zapisa iz instituta (kolegija) u stranim zemljama u kojima su se školovali Hrvati, gdje su studenti imali propisanu odjeću. Već od osnivanja Akademije (Sveučilišta u Zagrebu) 23. rujna 1669., koju je svojom diplomom odobrio rimski car i ugarsko-hrvatski kralj Leopold I, svi koji steknu stupanj doktora, licencijata, bakalaureata stječu pravo nošenja akademske odore i kape, tj. počasnog plašta (epomisa), doktorskog klobuka, prstena i drugih takvih odličja. Iako su ta prava dobivena ona nisu iskorištena jer general isusovačkog reda to ne odobrava. Profesori – isusovci – i dalje nose odore svoga reda. Razlog zašto se akademska odora ni poslije nije razvila vjerojatno je i to što carica Marija Terezija nije odobravala akademsku odoru. Kasnije dekani nose samo zlatne lance s medaljom. S tim događajima možemo povezati to što je nakon osnivanja suvremenog Sveučilišta u Zagrebu 1874. g., car Franjo Josip I. darovao zlatne lance rektoru i dekanima Bogoslovnoga, Pravoslovnoga i Mudroslovnog fakulteta, koji ih nose u svečanim prilikama uz frak i cilindar. Postoji tradicija da pedel u svečanoj uniformi nosi sveučilišno žezlo. Od 1895. g. pa sve do 1942. postoje studentske uniforme koje se ponekada javljaju na svečanostima. Rektor Z. Šeparović za svog mandata 1990. uvodi svečane odore za promocije koje nisu bile unificirane. Od 1998. g. postoje nove službene uniforme Sveučilišta oblikovane na osnovu povijesnih istraživanja.

službena odjeća hrvatskih nastavnika; službena odjeća hrvatskih studenata; svečane odore za promocije

nije evidentirano