hrvatski

Radiološke metode oslikavanja srca – kada, kako i zašto?

Još davne 1895. godine W. C. Röntgen otkrićem dotad nepoznatih zraka omogućio je uvid u morfologiju srca in vivo, bez potrebe otvaranja prsnog koša. Iako je rentgenogram torakalnih organa do danas ostao prva radiološka metoda u obradi kardioloških bolesnika, tijekom posljednjih desetljeća razvio se niz neinvazivnih radioloških metoda oslikavanja koje nam omogućuju detaljan uvid u morfologiju, ali i funkciju srca. Unatoč napretku tehnologije, za optimalan prikaz potreban je ritmičan i polagan rad srca bolesnika, najbolje sporiji od 65 otkucaja/min, za što je često potrebno primijeniti β -blokatore prije pregleda ukoliko ne postoje kontraindikacije. Višeslojna kompjuterizirana tomografija (engl. multislice computed tomography, MSCT) danas ima važnu ulogu u dijagnostici bolesti koronarnih arterija. Vrijednost Agatstonovog zbroja kalcija signifikantan je prediktor budućeg koronarnog incidenta, dok je MSCT angiografija (MSCTA) koronarnih arterija vrijedna metoda u evaluaciji bolesnika s atipičnom boli u prsima i niskim do umjerenim rizikom za koronarnu bolest, asimptomatskih bolesnika s visokim rizikom za koronarnu bolest te u osoba s nedijagnostičkim nalazom ergometrije. U takvih bolesnika isključenjem signifikatne koronarne bolesti može se izbjeći invazivna kateterska angiografija. Nasuprot tome, bolesnici kod kojih je koronarna bolest vrlo vjerojatna, oni koji imaju izrazito kalcificirane plakove, aritmičan rad srca ili su izrazito pretili nisu pogodni za MSCTA jer su prikazi nezadovoljavajući. MSCTA ima osobitu važnost u procjeni razvojnih anomalija koronarnih žila kao i prohodnosti aortokoronarnih premosnica. Glavna prednost magnetske rezonancije (MR) srca jest da koristi neionizirajuće zračenje, stoga ima veliku ulogu u višegodišnjem praćenju bolesnika s kongenitalnim srčanim anomalijama. Nadalje, omogućuje vrlo preciznu evaluaciju bolesti miokarda, uključujući miokarditis, kardiomiopatije, procjenu vijabilnosti miokarda, te infiltraciju stijenke desnog ventrikla masnim i vezivnim tkivom kod sumnje na aritmogenu displaziju desnog ventrikla. MR srca pomaže u razlikovanju konstrikcijskog perikarditisa i restrikcijskih promjena miokarda, u procjeni proširenosti tumora srca, a djelomično i u njihovoj patohistološkoj karakterizaciji. Procjena ventrikularne funkcije te valvularnih grešaka MR-om dokazano je objektivnija od ultrazvučne procjene. Pri upućivanju bolesnika na MR pregled treba biti svjestan kontraindikacija, prvenstveno u bolesnika s ugrađenim kardijalnim elektrostimulatorom/defibrilatorom, mehaničkim srčanim zaliscima i koronarnim stentovima, kao i implantatima bilo gdje u tijelu te je potrebno imati potvrdu proizvođača o kompatibilnosti s MR-om određene jačine magnetskog polja. Budući da je MR pregled srca dugotrajan i da se izvodi brojnim tehnikama i ravninama snimanja, potrebno je definirati klinički upit kako bi MR pregledom dali što točnije podatke i dijagnozu.

Kardiologija; kompjutorizirana tomografija; magnetna rezonancija

nije evidentirano

engleski

Cardiac CT and MR imaging – when, how and why?

Još davne 1895. godine W. C. Röntgen otkrićem dotad nepoznatih zraka omogućio je uvid u morfologiju srca in vivo, bez potrebe otvaranja prsnog koša. Iako je rentgenogram torakalnih organa do danas ostao prva radiološka metoda u obradi kardioloških bolesnika, tijekom posljednjih desetljeća razvio se niz neinvazivnih radioloških metoda oslikavanja koje nam omogućuju detaljan uvid u morfologiju, ali i funkciju srca. Unatoč napretku tehnologije, za optimalan prikaz potreban je ritmičan i polagan rad srca bolesnika, najbolje sporiji od 65 otkucaja/min, za što je često potrebno primijeniti β -blokatore prije pregleda ukoliko ne postoje kontraindikacije. Višeslojna kompjuterizirana tomografija (engl. multislice computed tomography, MSCT) danas ima važnu ulogu u dijagnostici bolesti koronarnih arterija. Vrijednost Agatstonovog zbroja kalcija signifikantan je prediktor budućeg koronarnog incidenta, dok je MSCT angiografija (MSCTA) koronarnih arterija vrijedna metoda u evaluaciji bolesnika s atipičnom boli u prsima i niskim do umjerenim rizikom za koronarnu bolest, asimptomatskih bolesnika s visokim rizikom za koronarnu bolest te u osoba s nedijagnostičkim nalazom ergometrije. U takvih bolesnika isključenjem signifikatne koronarne bolesti može se izbjeći invazivna kateterska angiografija. Nasuprot tome, bolesnici kod kojih je koronarna bolest vrlo vjerojatna, oni koji imaju izrazito kalcificirane plakove, aritmičan rad srca ili su izrazito pretili nisu pogodni za MSCTA jer su prikazi nezadovoljavajući. MSCTA ima osobitu važnost u procjeni razvojnih anomalija koronarnih žila kao i prohodnosti aortokoronarnih premosnica. Glavna prednost magnetske rezonancije (MR) srca jest da koristi neionizirajuće zračenje, stoga ima veliku ulogu u višegodišnjem praćenju bolesnika s kongenitalnim srčanim anomalijama. Nadalje, omogućuje vrlo preciznu evaluaciju bolesti miokarda, uključujući miokarditis, kardiomiopatije, procjenu vijabilnosti miokarda, te infiltraciju stijenke desnog ventrikla masnim i vezivnim tkivom kod sumnje na aritmogenu displaziju desnog ventrikla. MR srca pomaže u razlikovanju konstrikcijskog perikarditisa i restrikcijskih promjena miokarda, u procjeni proširenosti tumora srca, a djelomično i u njihovoj patohistološkoj karakterizaciji. Procjena ventrikularne funkcije te valvularnih grešaka MR-om dokazano je objektivnija od ultrazvučne procjene. Pri upućivanju bolesnika na MR pregled treba biti svjestan kontraindikacija, prvenstveno u bolesnika s ugrađenim kardijalnim elektrostimulatorom/defibrilatorom, mehaničkim srčanim zaliscima i koronarnim stentovima, kao i implantatima bilo gdje u tijelu te je potrebno imati potvrdu proizvođača o kompatibilnosti s MR-om određene jačine magnetskog polja. Budući da je MR pregled srca dugotrajan i da se izvodi brojnim tehnikama i ravninama snimanja, potrebno je definirati klinički upit kako bi MR pregledom dali što točnije podatke i dijagnozu.

Cardiology; computed tomography; magnetic resonance imaging

nije evidentirano