hrvatski

Studija implementacije telekomunikacijske infrastrukturne mreže za koncept digitalnog grada na području grada Zagreba

Ova studija nastala je s ciljem da postane okosnica rada podružnice Zagrebački digitalni grad u segmentu razvoja distribucijske telekomunikacijske kanalizaciej (DTK) kao i telekom mreže. Sukladno projektnom zadatku snimljeno je postojeće stanje telekomunikacijske infrastrukture grada s naglaskom na pokrivenost klasičnom (bakrenom) mrežom kao i svjetlovodnom mrežom, te stanje tehničke dokumentacije i dokumentacije katastra vodova. Pokrivenost grada Zagreba bakrenim paricama je zadovoljavajuća gledajući odnos stan– parica. Neravnomjernost rasporeda kapaciteta bakrene mreže i zahtjevi za njeno proširenje u pojedinim gradskim četvrtima, proizvode i zahtjeve za dodatnim proširenjem distribucijske telekomunikacijske kanalizacije. Daljnje širenje bakrene mreže kao prijenosnog medija za pristupnu telekomunikacijsku mrežu zaustavit će se do 2010 godine, a perspektivu njene eksploatacije može se procijeniti na još desetak godina. Danas je pokrivenost svjetlovodnom mrežom u gradu Zagrebu gotovo isključivo u funkciji povezivanja komunikacijskih čvorova operatora (backbone) i povezivanja većih poslovnih korisnika na komunikacijske čvorove operatora. Obzirom na novonastale potrebe za širokopojasnima telekom uslugama stanovništvu, pokrivenost pristupne telekomunikacijske mreže optikom u gradu Zagrebu je nedostatna, gotovo zanemariva. Uvođenje optičkog pristupa je izuzetno intenzivna aktivnost što se tiče ulaganja u infrastrukturu. Povrat investicija se ne može očekivati u uobičajenom okviru telekom operatora (5 godina), nego treba računati s barem dvostruko duljim vremenom (npr. do 10 godina). Prema saznanjima do kojih su došli autori studije postojeće nezadovoljavajuće je današnje stanje tehničke dokumentacije, posebice one iz katastra telekomunikacijskih vodova. Ne postoje kvalitetni i dovoljno detaljni podaci o slobodnima i zauzetim kapacitetima DTK, kao i podaci o rasprostranjenosti distribucijske telekomunikacijske kanalizacije na razini cijelog grada Zagreba. Gradski ured za katastar i geodetske poslove u gradu Zagrebu nema ažurirane podatke o tim vodovima. Razlog leži u činjenici da operateri nisu pravovremeno i u dovoljnoj mjeri dostavljali potrebne podatke. Brojni dokumenti na razini Europske unije i Republike Hrvatske dokazuju opredijeljenost za razvoj digitalnih komunikacija. Razlog leži u činjenici da dinamika razvoja gospodarstva snažno ovisi o razvoju i usvajanju informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Osnovu za pružanje novih usluga predstavljaju pristupne mreže nove generacije koje se temelje na primjeni optičke tehnologije. U europskim zemljama većinu projekata izgradnje FTTH mreža pokrenule su komunalne tvrtke u vlasništvu gradske ili regionalne uprave. Glavni motiv za pokretanje takvih projekata je želja gradske ili regionalne uprave da se unaprijedi socijalni i ekonomski položaj grada ili regije. Ove inicijative su motivirane željom da se poboljša pristup širokopojasnim uslugama. Mreže se temelje na načelu otvorenog pristupa, poduzeća u vlasništvu grada nisu pružatelji usluga već nude usluge mrežnog operatora (pasivna infrastruktura) na temelju jednakosti i otvorenosti. Cilj je osigurati i promicati djelotvorno i održivo tržišno natjecanje na širokopojasnom tržištu, s jednakim mogućnostima za sve davatelje usluga. Digitalni grad je grad u kome su građanima dostupne aplikacije i usluge temeljene na modernima širokopojasnim komunikacijskim tehnologijama. Digitalni grad je pojam koji se ne odnosi samo na fizički prostor grada u kome je izgrađena odgovarajuća mrežna infrastruktura već je to pojam koji se odnosi na način uporabe mrežne infrastrukture te implementaciju elektroničkih usluga (e-usluga) kojom se unaprjeđuju različiti aspekti socijalnog i gospodarskog života u gradu kao što su npr. elektroničko poslovanje, usluge javne uprave, zdravstvena zaštita, obrazovanje, promet, javna sigurnost i ostalo. Postoje dvije osnovne topologije pasivnih optičkih mreža: veze točka- točka (P2P) te veze točka-više točaka (P2MP). Svaka topologija ima svoje prednosti i nedostatke, ali uzevši u obzir sve činjenice (ponajprije princip otvorenog sustava neophodan za koncept digitalnog grada, iskustva drugih europskih gradova) preporučujemo izgradnju P2P PON mreže. Sugeriramo gradskoj upravi da podružnica Zagrebački digitalni grad u okviru javnog poduzeća Zagrebački holding d.o.o. preuzme ulogu mrežnog operatora tj. da ima samo ingerenciju nad pasivnim dijelom mreže (DTK, optički kabeli, kolokacijska mjesta...). Prilikom izgradnje mreže postojeći DTK treba koristiti u najvećoj mogućoj mjeri radi uštede sredstava. U cilju dodatnih ušteda valja razmisliti i o mogućnostima korištenja postojećih kanalizacijskih cijevi (fekalne i otpadne vode). Preporuča se gradskoj upravi da zahtijeva i potiče provlačenje optičke infrastrukture u svim novogradnjama (kabliranje u zgradama). Potrebno je iskoristiti bilo kakve radove ostalih komunalnih službi (sanacija cesta, plinovoda i sl.) za istodobno postavljanje DTK cijevi i optičkih kabela. Na taj način ostvaruju se ogromne uštede. Dobra koordinacija službi unutar Zagrebačkog holdinga preduvjet je za smanjivanje potrebnih investicija u nadogradnji zagrebačke telekom mreže. Budući je nadogradnja (i nova izgradnja) mreže dugotrajan proces, potrebna je volja gradskih vlasti za njenim izvršavanjem. Kapitalna investicija ne smije biti plod trenutnih političkih aktivnosti, nego konsenzusom donijeta strategija svih političkih aktera u gradu. Realno je planirati da se do 2015. godine ostvari ~255.000 FTTH priključaka, a najveći broj ukopčanih priključaka može se očekivati tijekom 2010. godine. Točna procjena potrebnih ulaganja nije moguća, jer ulaganja ovise o mogućem korištenju postojeće DTK te o korištenju alternativnih putova. Najveći trošak predstavljaju građevinski radovi, a cijena po priključku opada s povećanjem broja priključaka, s većom gustoćom stanovništva, te prilikom izgradnje novih naselja i novogradnja. Troškove aktivne mrežne opreme i aktivne opreme kod pretplatnika ne snosi mrežni operator. Troškovi izgradnje P2P optičke mreže u odnosu na P2MP (GPON) mrežu su oko 15 % viši. Procjena je da za zemljanu površinu metar dužni izgradnje DTK iznosi 110 kn, a za asfaltnu površinu metar dužni izgradnje DTK iznosi 240kn. Na osnovu iskustava iz drugih europskih država i gradova, procjenjujemo da troškovi izgradnje P2P FTTH mreže po spojenom kućanstvu iznose 800 eura na više. Procjene troškova su napravljene na osnovama iskustva iz izgradnje novoga gradskog naselja u Zagrebu kao i iskustava nekoliko europskih gradova koji imaju razvijenu DTK širokopojasnu telekom mrežu. Ova studija, u zajednici sa Studijom optimizacije topologije telekomunikacijske infrastrukturne mreže na području grada Zagreba, može poslužiti i kao podloga za izradu poslovnih planova podružnice Zagrebački digitalni grad tvrtke Zagrebački holding d.o.o. Studije se mogu koristiti i u okviru inicijative u gradskima i državnim institucijama za razvoj regulative i uređivanje stanja u ovom području telekomunikacija.

Telekomunikacijska infrastruktura; digitalni grad; pasivna optička mreža

nije evidentirano