Poticanje i moduliranje crijevne imunosti u svinje (CROSBI ID 463955)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Valpotić, Ivica ; Gerenčer, Marijan
hrvatski
Poticanje i moduliranje crijevne imunosti u svinje
Crijevni imunosni sustav svinje razvio se radi zaštite sluznice od patogenih organizama i spečavanja poticanja upalnih odgovora na neškodljive antigene iz hrane. Jedinstvena osobitost tog imunosnog sustava je poticanje antigen-specifičnih T- i B-stanica, koje ujedno na svojoj membrani izražavaju molekule razreda II glavnog sustava tkivne snošljivosti (GSTS), u organiziranim limfatičkim tkivima (t.j. Peyerovim pločama i nakupinama limfoidnih stanica u lamini propriji) za proizvodnju sekrecijskog IgA, njihova cirkulacija kroz mezenterijske limfne čvorove i postupna raspodjela u odgovarajuća efektorska mjesta u sluznici, kao što su lamina proprija i epitel crijevnih resica. Sposobnost crijevnih patogena da izazovu bolest često ovisi o njihovoj sposobnosti da prianjaju na epitelne stanice. Prijemčivost svinje za enterotoksigene sojeve bakterije Escherichia coli (ETEC) ovisi o prisutnosti enterocitnog receptora koji omogućuje naseljavanje sluznice tankog crijeva. Patogeneza infekcija uzrokovanih ETEC sojevima temelji se na izražavanju fimbrijskih antigena (od kojih je F4 najučestaliji) i proizvodnji barem jednog egzotoksina (obično STb). Zaštita od bolesti u nenatalne prasadi postiže se stvaranjem laktogene imunosti i pasivnog prijenosa protutijela. Zaštita odbijene prasadi od infekcija uzrokovanih ETEC sojevima ovisi o poticanju crijevne imunosti. Međutim, manjkaju podaci o djelotvornim i primjenjivim postupcima za poticanje zaštitne imunosti protiv kolibaciloze. Današnje hipoteze, kojima se pokušava objasniti neuspješnost oralne imunizacije antigenima koji se ne umnažaju (primjerice F4 fimbrijama), pretpostavljaju da takvi antigeni prikazani i prerađeni od epitelnih stanica crijevnih resica (koje ne izražavaju molekule razreda II GSTS) uglavnom potiču supresijske T-stanice što dovodi do postupnog kočenja imunosnog odgovora. U cilju nadvladavanja ovog imunoregulacijskog mehanizma (odnosno oralne tolerancije) razmatraju se brojne strategije koje uključuju uporabu sustava za dostavu antigena, živih rekombinamtnih avirulentnih vektora, adjuvansa i modifikatora imunosnog odgovora.
Crijevna imunost; imunomodulacija; svinja
nije evidentirano
engleski
The induction and modulation of intestinal immunity in swine
nije evidentirano
Intestinal immunity; immunomodulation; swine
nije evidentirano
Podaci o prilogu
196-197-x.
1997.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Huber, Đuro
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo
Podaci o skupu
Šesti Kongres Biologa Hrvatske
predavanje
22.09.1997-26.09.1997
Opatija, Hrvatska