hrvatski

Proizvodnja i ocjena kvalitete kompostiranih stajskih gnojiva

Kompostirana stajska gnojiva uz održavanje plodnosti tala veliku ulogu mogu imati u proizvodnji supstrata za uzgoj presadnica. Orjentacija ka doradi organskih gnojiva značila bi dodatnu vrijednost i isplativiji postupak zbrinjavanja organskog otpada na velikim stočarskim farmama, ali i smanjenje troškova proizvodnje presadnica. Proizvodnja kompostiranih stajskih gnojiva od izuzetne je važnosti i za manja obiteljska gospodarstva, a posebice gospodarstva s integralnim i ekološkim oblicima poljoprivrede. Cilj ovog istraživanja je utvrditi promjene fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava stajskih gnojiva iz govedarske, konjogojske, svinjogojske i peradarske proizvodnje tijekom procesa kompostiranja, kao i biološkim metodama procjeniti pouzdanost kemijskih i fizikalnih indikatora kvalitete u ocjeni stabilnosti i zrelosti komposta. S obzirom na različitu osjetljivost biljnih vrsta utvrditi posebnost salate kao vrlo osjetljive vrste, paprike kao srednje osjetljive i krastavca kao vrlo tolerantne biljne vrste. Duljina presadnice, težina suhe mase i lisna površina su parametri rasta koji su korišteni za procjenu kvalitete komposta. Kompostne hrpe dimenzija 2×2×1 i 2×3×1 m (pileći gnoj) formirane su 5. i 6. srpnja 2006. na suhom i prozračanom prostoru, betonirane podloge i zaštićene od direktnog utjecaja atmosferilija, a proces kompostiranja je trajao 9 mjeseci. Analize fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava rađene su uglavnom prema metodama TMECC 03.09-A. Kompostne hrpe u ovom pokusu prošle su sve klasične faze kompostiranja: fazu zagrijavanja, termofilnu fazu, fazu hlađenja i na kraju fazu zrenja, a pri tom su razvijene temperature potrebne za dezinfekciju kompostnih materijala. Tijekom proces kompostiranja sadržaj vlage je opadao, a udio suhe tvari porastao (prosječno 29, 2%), također je utvrđeno značajno povećanje udjela pepela (prosječno 37%) i opadanjem udjela organske tvari. Dinamika promjene fizikalnih svojstava kompostnih tvoriva ukazuje na trend porasta poroziteta, slobodnog zračnog prostora, specifične gustoće i kapaciteta za vodu. Također je došlo do značajnih promjena kemijskih svojstava kompostnih tvoriva. pH reakcija početnih kompostnih materijala bila je iznad 8, a nakon 3 i 9 mjeseci kompostiranja svi komposti su imali pH vrijednost iznad 9, osim svinjskog, čija je pH vrijednost bila ispod 7. Eektrični konduktivitet svih istraživanih stajskih gnojiva značajno se povećao procesom kompostiranja (prosječno 69%). Vrlo visok električni konduktivitet utvrđen je u pilećem (trostruko iznad graničnih vrijednosti supstrata za kontejnersku proizvodnju) i konjskom (gotovo dvostruko iznad tih vrijednosti), dok je najniži utvrđen u svinjskom kompostu. Čitav proces kompostiranja karakterizira opadanje udjela C (prosječno 19, 6%), dok je suprotna dinamika udjela ukupnog N (porast prosječno 38%). CN odnos se u kompostima očekivano smanjio uz najveći pad kod goveđih gnojiva kao početnih materijala s najvišim CN odnosom. Svi komposti su nakon termofilne faze imali C/N ispod 20:1 što je, po literaturnim izvorima, karakteristika stabilnih i zrelih komposta. Utvrđen je i porast nitratnog oblika N i pad udjela amonijačnog, dok konačni NH4+ /NO3- odnosi upućuju na stabilnost svih komposta osim pilećeg. Koncentracije P, K, Ca i Mg nakon 9 mjeseci kompostiranja značajno su povećane u svim kompostima u odnosu na početni materijal i to P i K prosječno za 42%, a Ca i Mg za 71 i 72%. U kompostima su utvrđene značajne koncentracije esencijalnih teških kovina Fe, Mn, Zn, Cu, Ni i Mo. Najkvalitetniji kompost za gnojidbu poljoprivrednih tala s aspekta koncentracije mikroelemenata je svinjski kompost, najveću pogodnost kao supstrat za proizvodnju presadnica ima goveđi kompost, a u ekološkoj proizvodnji mogao bi se koristiti jedino konjski kompost. Koncentracije Cd, Cr, Pb i Co u kompostima umanjuju njihovu ekološku vrijednost. Utvrđene su najveće koncentracije Cr, a najniže Cd koji je najznačajniji limitirajući činitelj od navedenih elemenata. S tog aspekta najmanje je kvalitetan svinjski kompost zbog najveće koncentracije Cd, a najkvalitetniji komposti su goveđi i pileći. Od bioloških svojstava mjeren je intenzitet disanja, koji se značajno mijenjao odmicanjem procesa kompostiranja u svim kompostima i test fitotoksičnosti uzgojem presadnica. Prema intenzitetu disanja svinjski je kompost vrlo stabilan, dok u grupu stabilnih komposta spadaju svi ostali. Visoka pozitivna korelacija pokazatelja rasta presadnica krastavaca, salate i paprike upućuje na jednaku mogućnost uporabe visine biljke, mase suhe tvari i lisne površine kao indikatora pogodnosti supstrata za uzgoj presadnica. Različita osjetljivost krastavca kao vrlo tolerante vrste i salate kao osjetljivije vrste navode na zaključak da bi obje trebalo korisiti u biološkim testovima, dok papriku nije preporučljivo koristiti u tim testovima zbog sporog klijanja, nicanja i rasta. Najpogodniji dodatak za utvrđivanje inhibitornog djelovanja komposta je perlit, koji je najmanje utjecao na promjene kemijskih svojstava komposta. Najpogodniji dodatak smjesama za proizvodnju presadnica je treset, jer su razvijene prosječno najveće biljke i koji je najučinkovitije smanjio visok pH komposta, a tlo je najučinkovitiji dodatak za smanjivanje EC. Svi se istraživani komposti mogu uspješno koristiti za proizvodnju presadnica, mada je posebno pogodan svinjski kompost. Kvalitetu svinjskog komposta dokazuje i pozitivniji učinak na pokazatelje rasta presadnica u usporedbi s lumbripostom, a posebice komercijalnim supstratima. Goveđim kompostima u smjesama neophodno je sniziti EC i pH za što su pogodni tlo i treset, a posebno bi pogodno moglo biti kiselo tlo. Kompostirani goveđi gnoj značajno je lošiji u smjesama u usporedbi s lumbripostom, ali je u rangu s istraživanim komercijalnim supstratima ovisno o starosti i dodatku. Konjski kompost može se koristiti u manjem udjelu u istim smjesama kao i goveđi, a pileći kompost neophodno je duže kompostirati i koristiti u još većem razrijeđenju.

stajska gnojiva ; kompostiranje ; stabilnost ; zrelost ; kvaliteta ; fitotoksičnost

nije evidentirano