hrvatski

Religijski identitet u kontekstu sociodemografskih karakteristika i političkih stavova

U sociologiji religije postoji opće slaganje o povezanosti društvenih i religijskih promjena. Brojna istraživanja ukazuju na porast religioznosti u Hrvatskoj u posljednjih 10-ak godina, međutim, neki autori (Grubišić, 1999 ; Marinović Jerolimov, 1999 ; Zrinščak, 1999...) naglašavaju kako produbljena analiza podataka pokazuje da povećanje religioznosti u nizu dimenzija nije homogeno, već je riječ o različitoj strukturaciji religijskog pripadanja, odnosno da se početna homogena religijska slika „ raspršuje“ kada se religioznost promatra iznutra. U ovom istraživanju pokušali smo utvrditi po kojim se to sociodemografskim i stavovskim karakteristikama ispitanici međusobno razlikuju s obzirom na stupanj religioznosti. Istraživanjem provedenim u prosincu 2008. godine metodom ankete na kvotnom i stratificiranom uzorku glavnih studijskih grupacija studenata Sveučilišta u Zagrebu ispitivane su neke psihosocijalne i sociokulturne determinante religioznosti. U ovom radu orijentirali smo se na sociodemografske i stavovske aspekte religijskog identiteta. Prikazali smo međuodnose manifestnih varijabli koje su sastavnice religijskog identiteta počevši od odnosa dviju temeljnih varijabli pri određivanju religioznosti: smatraju li se ispitanici vjernicima i stupnja njihova uvjerenja. Križanjem ovih varijabli konstruirali smo novu varijablu s pet stupnjava s obzirom na kombinaciju odgovora na navedenim varijablama. Utvrdili smo da se jedna četvrtina ispitanika ne može „ svrstati“ niti u vjernike sklone vjerovanju niti u nevjernike sklone nevjerovanju, već zajedno čine tri mješovite kategorije. Potom smo ovu novonastalu varijablu stavili u odnos s mišljenjem o postojanju Boga i utvrdili da više od dvije trećine „ nesvrstanih ispitanika“ vjeruje ili je sklonije mišljenju da Bog postoji. Ovi nalazi ukazuju na činjenicu da postoje ljudi koji razdvajaju vjerovanje u Boga od pripadanja vjeri. Potom smo konstruirali indeks religioznosti iz pet varijabli: smatra li se ispitanik vjernikom, stupanj njegovog uvjerenja, odnos prema ateizmu i religijskom uvjerenju, mišljenje o postojanju Boga i odnos prema nauku Crkve. Također smo provjerili povezanost rezultata na indeksu religioznosti sa sklonošću pojedinim političkim stavovskim strukturama te utvrdili pozitivnu povezanost religijskog identiteta sa sklonošću klerikalizmu i nacionalizmu. Bivarijatnim analizama utvrdili smo postojanje statistički značajnih razlika u prosječnom rezultatu na indeksu religioznosti između kategorija sljedećih sociodemografskih varijabli: spol, stupanj religioznosti oca, stupanj religioznosti majke, stupanj obrazovanja oca, stupanj obrazovanja majke, fakultet i stranačka preferencija. Multivarijatnom analizom dolazimo do zaključka da su statistički značajni prediktori za stupanj religioznosti sljedeći: stupanj religioznosti oca, stupanj religioznosti majke i stupanj obrazovanja oca koji zajedno objašnjavaju 29% varijance indeksa religioznosti.

Religijski identitet; stupanj religioznosti; politički stavovi

nije evidentirano