hrvatski

Funkcionalna dijagnostika prezbiakuzije

Glavni cilj ovog istraživanja bio je odrediti mjesta oštećenja i oštećena svojstva u slušnom putu te promjene do kojih dolazi porastom životne dobi, zatim naći odgovor kako funkcionalno audiološki dijagnosticirati prezbiakuziju i pratiti rehabilitaciju, a s krajnjim ciljem odgode i usporenja starenja slušnog osjetila. Ispitano je 100 osoba u dobi od 60 do 99 godina podijeljenih u dobne skupine od 5 i 10 godina, a kontrolnu skupinu sačinjavalo je 20 osoba u dobi od 20 do 60 godina, od toga 10 osoba uredna sluha i 10 osoba s gubitkom sluha u tonskom audiogramu sličnim onome u starijih nagluhih osoba. Ispitivanje je obuhvatilo audiološku anamnezu, otoskopski i ostali otorinolaringološki pregled, tonsku audiometriju, ispitivanje stapesnog refleksa, ispitivanje razlikovnog praga glasnoće, visine tona, trajanja i lokalizacije zvuka u prostoru, koristilo je verbotonalnu audiometriju, uobičajenu, usporenu i otežanu govornu audiometriju, ispitivanje razumljivosti rečenica uobičajene brzine, ubrzanih rečenica i izmjenično upućenih desno-lijevo, zatim filtriranu govornu audiometriju, ispitivanje optimalnoga slušnog polja, logopedsko, psihološko, psihijatrijsko, vestibulometrijsko i stabilometrijsko ispitivanje. Može se zaključiti da prezbiakuzija predstavlja prirodni proces starenja slušnog puta na svim razinama. Periferna i centralna funkcija pravilno, geometrijski slabe s porastom životne dobi. Svi dijelovi ne stare istom jačinom, veća udaljenost od periferije u pravilu određuje i jače oštećenje funkcije. Stoga su promjene najizraženije na najvišoj, kortikalnoj razini, a pojačavaju ih unutarnji i vanjski čimbenici koji neposredno ili posredno djeluju na slušno osjetilo i centralne integrativne činitelje. Oštećenje periferne funkcije u slušnom putu pojačava stupanj centralnog oštećenja slušne funkcije. Značajku prezbiakuzije predstavlja sužavanje centralnih funkcija koje se najslikovitije očituje u sažimanju najbolje razumljivosti u filtriranom govornom audiogramu na samo jedno frekvencijsko područje od oktave i pol. Usporedba slušne i vestibularne funkcije pokazuje značajnu povezanost centralnih mjera oba sustava u određivanju stupnja oštećenja funkcija uzrokovanih starenjem. Govorna funkcija prati u centralnom sastojku oštećenje centralne slušne funkcije. Više kognitivne sposobnosti također prate centralno oštećenje u prezbiakuziji. Za dijagnostiku početnih promjena u prezbiakuziji nužne su tri pretrage: tonska audiometrija, otežana govorna audiometrija i audiometrija ubrzanim rečenicama. Za punu funkcionalnu audiološku dijagnozu i praćenje prezbiakuzije uz ove pretrage potrebno je uključiti i ispitivanje stapesnog refleksa, ispitivanje razlikovnih pragova, verbotonalnu audiometriju, ispitivanje razumljivosti rečenica uobičajene brzine i izmjenično upućenih desno-lijevo, zatim filtriranu govornu audiometriju, ispitivanje optimalnoga slušnog polja, vestibulometrijsko i stabilometrijsko ispitivanje. Rezultati logopedskog, psihološkog i psihijatrijskog ispitivanja mogu koristiti u oblikovanju i usmjeravanju rehabilitacijskog programa. Dokazane međusobne sveze slušanja, govora i vestibularnog osjetila te utjecaj kognitivnih funkcija na slušnu i govornu funkciju pokazale su nužnost cjelovitog, spaciocepcijskog pristupa rehabilitaciji prezbiakuziji. Tako oblikovan rehabilitacijski program dovodi do poboljšanja svih pokazatelja ispitivanih centralnih funkcija, koje je izraženije što je oštećenje funkcije veće.

prezbiakuzija ; starenje ; slušni put ; dijagnostika ; audiometrija ; vestibulometrija ; stabilometrija ; logopedsko ispitivanje ; psihološko ispitivanje ; psihijatrijsko ispitivanje

nije evidentirano