hrvatski

PROMJENA PASMINSKE STRUKTURE GOVEDA U HRVATSKOJ TIJEKOM XIX I XX STOLJEĆA

Sve do pred kraj XIX stoljeća pasminsku strukturu goveda u Hrvatskoj su činile pasmine buša i slavnosko srijemski podolac. Samo se na veleposjedima uzgajao manji broj inozemnih pasmina. Intenzifikacijom poljoprivredne proizvodnje domaće pasmine goveda počinju gubiti na važnosti u korist proizvodnijih pasmina. Programom razvoja govedarstva na prijelazu stoljeća počinje proces pretapanja domaćih pasmina buše i slavnosko srijemskog podolca, prvo s meltalskim i pincgavskim govedom, a onda sa simentalcem. Kao rezultat višestoljetne tranzicije govedarske proizvodnje na području Hrvatske, danas nalazimo potpuno različitu pasminsku strukturu u odnosu na pasmine s kraja XIX i početka XX stoljeća. Brojčano i gospodarski najznačajnija pasmina u RH je simentalska pasmina. Druga po brojnosti je holštajn pasmina, a treća smeđa pasmina. Broj ostalih pasmina u Hrvatskoj je zanemariv. Brojnost naših autohtonih pasmina je drastično smanjena i prijeti joj izumiranje.

pasminska struktura; Hrvatska; simentalska pasmina

nije evidentirano