Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Hrvatska ortoepija između norme i uzusa (CROSBI ID 38357)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Matešić, Mihaela Hrvatska ortoepija između norme i uzusa // Jezični varijeteti i nacionalni identiteti: Prilozi proučavanju standardnih jezika utemeljenih na štokavštini / Badurina, Lada ; Pranjković, Ivo ; Silić, Josip (ur.). Zagreb: Disput, 2009. str. 291-305

Podaci o odgovornosti

Matešić, Mihaela

hrvatski

Hrvatska ortoepija između norme i uzusa

Norma je ortoepskoga plana složene naravi – sastoji se od primijenjenih odabranih postojećih pravila pravila na pojedinoj jezičnoj razini, dakako, prema kriteriju ortoepske relevantnosti. Za potrebe je analize normativnih uzora i postupaka koji se odnose na ortoepski plan, moguće promatrati i uzus i kodifikaciju kao dvije konkretizacije norme – uzusna se konkretizacija uspostavlja u govornoj zajednici i ima obilježja spontanoga/implicitnog normiranja, a kodifikacijska je zapisana u obliku normativnoga priručnika (kodeksa) u kojem stručnjak propisuje namjernu/eksplicitnu normu. Za ortoepski je plan suvremenoga hrvatskog standardnog jezika izostala obuhvatna kodifikacija, a podaci o normi toga plana navođeni su, dakako probrano i parcijalno, u normativnim priručnicima koji se iz metodoloških razloga, usputno, dotiču ortoepskoga plana. Ortoepska se norma hrvatskoga standardnog jezika sukobljava s uzusom te se u potrazi za odgovorom na pitanje kako propisati normu ortoepskoga plana hrvatskoga standardnog jezika u ortoepskim istraživanjima hrvatskih lingvista uobičajilo govoriti o uporabnoj normi. Teorijsku je utemeljenost proširenog termina uporabna norma međutim moguće dovesti u pitanje i u skladu s time objašnjavaju se moguće zamjene za njega: ortoepska prednost i ortoepska stvarnost. Uz pojam ortoepske pravilnosti vežu se pojmovi izvornoga govornika i uzornoga govornika te se propituju kriteriji izvornosti i uzornosti. Problematizira se normativno proklamirana funkcionalnost glasova koji su pak u suvremenoj hrvatskoj ortoepskoj stvarnosti/uporabnoj normi izgovorno neutralizirani i objašnjavaju se razlozi neutralizacije tj. neuspostavljanja njihove funkcionalne razlikovnosti. Nudi se teorijsko metodološki pristup rješavanju pitanja ortoepije kontinuante starojezičnoga glasa jata u suvremenoj hrvatskoj ortoepskoj stvarnosti. Zaključno se iznosi mišljenje da je ortoepski plan suvremenoga hrvatskog standardnog jezika potrebno normirati na temelju odnosa uzusa i norme s uzorom u uporabnoj stvarnosti.

hrvatski standardni jezik, fonologija, ortoepija, ortografija, kodifikacija, norma, uporabna norma, uzus

nije evidentirano

engleski

Croatian Orthoepy in Between Norm and Usage

nije evidentirano

Croatian standard language, phonology, orthoepy, orthography, codification, norm, usage norm, usage

nije evidentirano

Podaci o prilogu

291-305.

objavljeno

Podaci o knjizi

Jezični varijeteti i nacionalni identiteti: Prilozi proučavanju standardnih jezika utemeljenih na štokavštini

Badurina, Lada ; Pranjković, Ivo ; Silić, Josip

Zagreb: Disput

2009.

978-953-260-054-4

Povezanost rada

Filologija