hrvatski

Mikotoksikološka kontaminacija uskladištenih žitarica na širem području Hrvatske

Spoznaje o plijesnima i njihovim sekundarnim metabolitima kao štetnim tvarima za ljude i životinje, svakodnevno nameću pitanje kontrole žitarica i drugih prehrambenih proizvoda. Kontaminacija hrane plijesnima ukazuje na povremenu mogućnost nalaza mikotoksina u hrani, a time i rizik po zdravlje (1). Za mikološku analizu prikupljeno je 80 uzoraka različitih vrsta uskladištenih žitarica (kukuruz, pšenica, ječam, zob), uljne repice i krmnih smjesa. Uzokovanje je provedeno tijekom 2007. godine u individualnim seoskim domaćinstvima na području triju županija: Varaždinske, Brodsko-Posavske i Osječko-Baranjske. Mikološki nalazi ukazuju na visoku učestalost kontaminacije plijesnima roda Rhizopus (56, 2%), Aspergillus (37, 5%), Penicillium (35, 5%) i Fusarium (21, 2%). Slijede plijesni Alternaria (20, 0%), Trichoderma (13, 7%), Mucor (10, 0%) te skupina drugih plijesni. Unutar roda Aspergillus su najučestalije vrste A. clavatus, A. flavus, A. niger, A. nidulans i A. wentii, među kojima je A. flavus najzastupljenija, čak u 70% izolata. Plijesni roda Fusarium bile su zastupljene vrstama F. avenaceum, F. oxysporum, F. sporotrichoides, F. verticillioides. Utvrđivanje toksigenosti sojeva A. flavus provedeno je postupkom biosinteze na tekućem supstratu sa kvaščevim ekstraktom. Nakon ekstrakcije iz biomase TLC metodom nije dokazana tvorba aflatoksina (AF: B1, B2, G1, G2). Tvorba zearalenona (ZEA), fumonizina FB (B1+B2+B3) i toksina skupine trihotecena (DAS, DON, T-2) ispitanih sojeva fusarija na vlažnoj pšeničnoj prekrupi, također nije dokazana. Mikotoksikološke analize (ELISA, HPLC, TLC) provedene su na 37 uzoraka sakupljenih iz domaćinstava zdravih i bolesnih obitelji s područja endemske nefropatije. ZEA je dokazan u 91, 9% uzoraka u rasponu od 6, 6 do 1168 &micro ; g/kg, dok je 40, 5% uzoraka bilo kontaminirano aflatoksinom u koncentracijama od 1, 1 &micro ; g/kg do 10, 3 &micro ; g/kg. Slijedi nalaz fumonizina u 27, 0 % uzoraka (200 - 20700 &micro ; g/kg) i OTA u 21, 6 % uzoraka (2 - 31, 7 &micro ; g/kg) (2, 3, 4). Ko-kontaminacija žitarica s dva toksina je utvrđena u 35% uzoraka, tri toksina su nađena u 19% uzoraka, a istodobno pojavljivanje četiri toksina je utvrđeno u 2, 7% uzoraka. Utvrđene koncentracije toksina udovoljavaju dopuštenim razinama prema Pravilniku (NN/118/2007), izuzev jednog uzorka kukuruza u kojem koncentracija fumonizina (20700 &micro ; g/kg) premašuje dozvoljenu granicu. Utvrđena mikotoksinska ko-kontaminacija u velikom broju uzoraka ukazuje na povećani mikotoksikološki rizik po zdravlje ljudi i životinja.

Mikotoksini; ELISA; HPLC; TLC; žitarice

nije evidentirano

engleski

Mycotoxicological contamination of stored cereals on the area of Croatia

Spoznaje o plijesnima i njihovim sekundarnim metabolitima kao štetnim tvarima za ljude i životinje, svakodnevno nameću pitanje kontrole žitarica i drugih prehrambenih proizvoda. Kontaminacija hrane plijesnima ukazuje na povremenu mogućnost nalaza mikotoksina u hrani, a time i rizik po zdravlje (1). Za mikološku analizu prikupljeno je 80 uzoraka različitih vrsta uskladištenih žitarica (kukuruz, pšenica, ječam, zob), uljne repice i krmnih smjesa. Uzokovanje je provedeno tijekom 2007. godine u individualnim seoskim domaćinstvima na području triju županija: Varaždinske, Brodsko-Posavske i Osječko-Baranjske. Mikološki nalazi ukazuju na visoku učestalost kontaminacije plijesnima roda Rhizopus (56, 2%), Aspergillus (37, 5%), Penicillium (35, 5%) i Fusarium (21, 2%). Slijede plijesni Alternaria (20, 0%), Trichoderma (13, 7%), Mucor (10, 0%) te skupina drugih plijesni. Unutar roda Aspergillus su najučestalije vrste A. clavatus, A. flavus, A. niger, A. nidulans i A. wentii, među kojima je A. flavus najzastupljenija, čak u 70% izolata. Plijesni roda Fusarium bile su zastupljene vrstama F. avenaceum, F. oxysporum, F. sporotrichoides, F. verticillioides. Utvrđivanje toksigenosti sojeva A. flavus provedeno je postupkom biosinteze na tekućem supstratu sa kvaščevim ekstraktom. Nakon ekstrakcije iz biomase TLC metodom nije dokazana tvorba aflatoksina (AF: B1, B2, G1, G2). Tvorba zearalenona (ZEA), fumonizina FB (B1+B2+B3) i toksina skupine trihotecena (DAS, DON, T-2) ispitanih sojeva fusarija na vlažnoj pšeničnoj prekrupi, također nije dokazana. Mikotoksikološke analize (ELISA, HPLC, TLC) provedene su na 37 uzoraka sakupljenih iz domaćinstava zdravih i bolesnih obitelji s područja endemske nefropatije. ZEA je dokazan u 91, 9% uzoraka u rasponu od 6, 6 do 1168 &micro ; g/kg, dok je 40, 5% uzoraka bilo kontaminirano aflatoksinom u koncentracijama od 1, 1 &micro ; g/kg do 10, 3 &micro ; g/kg. Slijedi nalaz fumonizina u 27, 0 % uzoraka (200 - 20700 &micro ; g/kg) i OTA u 21, 6 % uzoraka (2 - 31, 7 &micro ; g/kg) (2, 3, 4). Ko-kontaminacija žitarica s dva toksina je utvrđena u 35% uzoraka, tri toksina su nađena u 19% uzoraka, a istodobno pojavljivanje četiri toksina je utvrđeno u 2, 7% uzoraka. Utvrđene koncentracije toksina udovoljavaju dopuštenim razinama prema Pravilniku (NN/118/2007), izuzev jednog uzorka kukuruza u kojem koncentracija fumonizina (20700 &micro ; g/kg) premašuje dozvoljenu granicu. Utvrđena mikotoksinska ko-kontaminacija u velikom broju uzoraka ukazuje na povećani mikotoksikološki rizik po zdravlje ljudi i životinja.

Mycotoxins; ELISA; HPLC; TLC; cereals

nije evidentirano