ruski

Horvatskie izdanija Assemanieva evangelija

Predmetom ovoga istraživanja dva su hrvatska izdanja Assemanijeva evanđelja. Pri tome treba spomenuti da je o tom važnom glagoljskom staroslavenskom spomeniku prvi pisao Hrvat Matej Karaman (1700-1771), pisac i nadbiskup zadarski, kojemu je bila povjerena revizija crkvenih knjiga za glagoljaše. Karaman se nalazio u Rimu u vrijeme kad se Assemani vratio s puta po Bliskom istoku i donio glagoljski rukopis, koji je kupio u Jeruzalemu. Prvo izdanje Assemanijeva evanđelja priredio je okruglom glagoljicom "otac hrvatske ćirilometodijane" Franjo Rački, koje je objavljeno glagoljicom 1865. godine. Drugo je izdanje na poticaj Franza Miklošiča, pa i Vatroslava Jagića, priredio latinicom Ivan Črnčić 1878. godine. Hrvatska su izdanja prva i najstarija izdanja toga znamenitoga glagoljskoga rukopisa, a nastala su na poticaj vodećih znanstvenika slavista - Šafarika, Hattale, Miklošiča i Jagića. Na bogatoj (neobjavljenoj) korespondenciji Rački-Hattala u vezi s Assemanijevim evanđeljem, pohranjenoj u Narodnom muzeju u Pragu, autorica pokazuje kako je nastajalo prvo izdanje toga rukopisa, koje je priredio Franjo Rački, pokazuje zašto je došlo do drugoga (Črnčićeva) izdanja.

Assemanievo evangelie, Franjo Rački, Ivan Črnčić Jerusalim

nije evidentirano