hrvatski

Lokalna keramičarska proizvodnja iz radionice Seksta Metilija Maksima u Crikvenici – crikvenička varijanta rimskih amfora ravnog dna

Od 2006. godine u Crikvenici (Ad turres) sustavno se provodi arheološko istraživanje rimske keramičarske radionice. Uz pronalazak većeg dijela arhitektonskih sadržaja radionice Seksta Metilija Maksima, kao što su peći i prostorije proizvodnog procesa, otkriveno je mnoštvo ulomaka uporabne i građevinske keramike, te brojni ulomci amfora: od dosada poznatih tipova rano carskih do cijelog niza amfora s dosada nezabilježenim obilježjima. Posebnu su pozornost privukli nalazi ulomaka amfora s ravnim dnom. Premda crikveničke amfore u mnogim elementima odgovaraju amforama ravnog dna (tip Forlimpopoli), pojedini njihovi elementi poput oblika oboda, vrata i ručki te međusobni odnos ručki i vrata ukazuju na novu varijantu tih rano carskih amfora. Crikvenička varijanta predstavlja svjesnu djelomičnu kopijau tipa Forlimpopoli koja se proizvodi u lokalnoj radionici i za lokalno tržište. Njihovo određivanje s imenom „ Crikvenica“ čini nam se prihvatljivom s obzirom na tipološka obilježja i njihovu izvornu proizvodnju u Crikvenici, posebno s obzirom na nedavno dobivene rezultate mineraloških i kemijskih usporedbenih analiza matreijala od kojeg su bile izrađene amfore i lokalne glinene sirovine. Otvorivši u Crikvenici keramičarsku radionicu, vlasnik daje njenoj proizvodnji i svoj potpis, ne samo pečatom već i tipološkim posebnostima na određenom broju predmeta. Jedan od takvih primjera lokalne radioničarske prepoznatljivosti su “ crikveničke“ amfore ravnog dna. Ulomci crikveničkih amfora, kao i posuda tankih stjenka i tegula podvrgnuti su analitičkim postupcima standardnim u istraživanju geoloških materijala. Isti je postupak proveden na uzorcima pješčano-siltozne gline, kao moguće sirovine lokalne keramičarske radionice, uzete u njegovoj neposrednoj blizini i iz nekoliko mjesta u zaleđu Crikvenice. Mineralni odnosno fazni sastav uzoraka identficiran je metodama XRD i EPMA (mikrosondom). Mineraloške, geokemijske i strukturne značajke analiziranih ulomaka keramike izrazito su slične što nedvojbeno ukazuje da su proizvedene u istoj radionici i to iz istog ili vrlo sličnog sirovinskog materijala. Izvorna proizvodnja amfora u crikvenici dokazana je sukladnošću mineraloških i općih kemijskih karakteristika ulomaka amfora i gline iz neposredne blizine lokaliteta. Sudeći po keramičarskom teretu nađenom na nekoliko brodoloma u Kvarnerskom zaljevu crikvenička keramičarska radionica je tijekom vremena kvalitetom i količinom proizvoda nadmašila lokalne potrebe te su oni dijelom bili namijenjeni i izvozu.

rimska keramičarska radionica; crikvenička amfora

nije evidentirano