hrvatski

Hranom protiv anemije

Prema podacima WHOa, deficit željeza je najčešći prehrambeni poremećaj u svijetu. Prema procjenama UNICEF-a, deficit željeza pogađa pola dojenačke populacije razvijenog svijeta, utječe na zdravlje 500 milijuna žena reproduktivne dobi i uzrokuje više od 60 000 smrti djece prilikom poroda godišnje. Niz problema je povezan s deficitom željeza, poput slabijeg kognitivnog razvoja djece, umora, smrti rodilja te niskom produktivnosti na poslu. Metode dijagnosticiranja nisu jedinstvene pa vrlo lako dolazi do pogrešne interpretacije rezultata dobivenih kroz različita istraživanja. Kako je problem vrlo raširen i zahvaća najosjetljivije populacijske skupine (dojenčad, djeca, trudnice) prehrambeni tehnolozi pronalaze nove načine u borbi protiv ovog problema. Budući se željezo apsorbira u vrlo malim količinama bez obzira na njegovu ukupnu količinu u namirnici, potrebno je poznavati oblik u kojem se željezo nalazi u nekoj namirnici, te koji sve čimbenici djeluju na njegovu apsorpciju. Danas se koriste različiti procesi u proizvodnji hrane, od uporabe različitih preparata željeza kod procesuiranja namirnica, pa do genetske modifikacije, a sve kako bi se povećala količina prisutnog željeza i maksimizirala njegova apsorpcija. U svijetu je proveden čitav niz intervencija koje su pokazale kako postoje vrlo efikasni načini kojima se može riješiti problem deficita željeza. Cilj ovog predavanja je prikazati dosadašnja saznanja o učinku deficita željeza, odnosno anemije na organizam, te dostignuća u prehrambenoj tehnologiji kojima se pokušava rješiti ovaj općepopulacijski problem.

deficit željeza; anemija; rizične populacije; izvori željeza; obogaćivanje; funkcionalna hrana

nije evidentirano