hrvatski

Obraštanje epoksidnih i poliesterskih test-ploča u zaljevu Vela Luka

U razdoblju od srpnja 1998. do listopada 1999. godine izvršili smo istraživanja obraštaja u zaljevu Vela Luka, na pločama izrađenim od poliesterske i epoksidne smole, uronjenim na dvije dubine (0.5 m i 2.5 m), tijekom razdoblja od tri, šest, devet i dvanaest mjeseci. Eksperimentalna postaja locirana je u akvatoriju brodogradilišta "Greben", koji je duboko uvučen u zaljevu. Cilj istraživanja bio je dobiti podatke o: biomasi, sastavu obraštajne zajednice i sukcesiji naseljavanja u obraštajnoj zajednici (sezonski slijed), te utjecaju trajanja uranjanja, dubine i vrste materijala na obraštajnu zajednicu. Osim ovog istraživanja paralelno je praćeno obraštanje poliestera i epoksida, na 0.5 m i 2.5 m, u trajanju šest mjeseci, ali u različitim sezonama. Time smo htjeli dobiti podatke o utjecaju sezone uranjanja na obraštajnu zajednicu. Istraživanja izvršena tijekom jednogodišnjeg ciklusa formiranja obraštajne zajednice pokazala su da se već nakon prva tri mjeseca uronjenosti formirao bogat kompaktan sloj obraštaja preko ploča. Produženjem perioda uronjenosti povećavala se biomasa obraštaja, tako da je nakon godine dana zajednica dosegla maksimum. Dubina obraštanja, ni vrsta materijala nema utjecaja na biomasu obraštaja (statistički signifikantnog uz granicu pouzdanosti 0.05). Sastav obraštajne zajednice ovisan je o trajanju, sezoni i dubini uronjenosti, i vrsti materijala. Obraštaj flore bez obzira na navedene parametre bio je raznolik i bogat vrstama, te sadržavao sve tri važne sistematske grupe algi: Clorophyta, Phaeophyta i Rhodophyta, te Diatomeae i Cyanophyceae. Vrste koje su se javile u obraštaju uglavnom su stalne, samo se mijenjao njihov udio u obraštajnoj zajednici. Na dubini 0.5 m dominirale su Chlorophyta, a na dubini 2.5 m Phaeophyta i Rhodophyta. Sastav faune bio je manje raznovrstan, ali je zato činio glavninu biomase obraštaja. Bez obzira na trajanje, sezonu, dubinu uronjenosti i vrstu materijala, uglavnom su zajednicom dominirale četiri vrste: vrsta Pomatoceros triqueter (L.), vrste roda Spirorbis sp. i roda Filograna sp., i vrsta roda Schizoporella sp. Ove vrste su samo povećavale svoju biomasu i svoju dominaciju u zajednici. Najveću biomasu u eksperimentu šestomjesečnog uranjanja u različitim sezonama, izmjerili smo u razdoblju travanj-listopad. To je period koji najviše pogoduje rastu vrste roda Schizoporella sp. ; vrste koja čini najveći udio u biomasi obraštaja. Općenito to je razdoblje najveće produkcije zajednice okoline - proljeće, ljeto i rana jesen. Po svojim karakteristikama (biomasa obraštaja, florističko-faunistički sastav i vrste u obraštaju) obraštajna zajednica tipična je za čiste, oligotrofne zone mora, pa zaključujemo da je zaljev Vela Luka upravo takvo nezagađeno područje niske produktivnosti.

obraštanje; test-ploče; poliester; epoksid

nije evidentirano