hrvatski

Odsjek za povijest

Visokoškolska nastava povijesti u Zagrebu vuče korijene iz isusovačkog filozofskog kolegija koji je ukazom kralja Leopolda I iz 1669. godine podignut na razinu akademije, s povlasticama generalnog studija. Posebni studij povijesti utemeljen je 1874. godine, kada je službeno počelo raditi Zagrebačko sveučilište s tri fakulteta: Mudroslovnim, Pravoslovnim i Bogoslovnim. Tom su prigodom utemljene dvije katedre, za hrvatsku i opću povijest. Prvi profesori bili su Matija Mesić, ujedno i prvi rektor Sveučilišta, te Natko Nodilo. Za njima su slijedili mnogi znameniti povjesničari kao što su Tadija Smičiklas, Vjekoslav Klaić, Ferdo Šišić, Miho Barada, Grga Novak, Nada Klaić. Danas Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ima četiri katedre: za hrvatsku povijest, za svjetsku povijest, za povijest Srednje i Jugoistočne Europe, te za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju povijesti. Središte programa čini hrvatska povijest, uklopljena u širi kontekst regionalne, europske i svjetske povijesti. Predmetna nastava obuhvaća povijest starog vijeka, s naglaskom na korijene europske civilizacije, te srednjeg i novog vijeka. Studij je organiziran kao jednopredmetni ili dvopredmetni, u kombinaciji s bilo kojim drugim studijem na Filozofskom fakultetu, te sa zemljopisom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Tijekom četverogodišnjeg studija studenti imaju priliku saznati najnovija dostignuća discipline u istraživanju i objašnjavanju procesa, struktura, odnosa i događaja koji čine prošlo vrijeme. U seminarima se upoznaju s izvornim dokumentima, zbog čega se od njih zahtijeva poznavanje latinskog jezika, barem jednog stranog jezika, te temelja pomoćnih povijesnih disciplina. Studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu jest zahtjevan, ali pruža znanja, metode i smjernice koje su neophodne za znanstvveno promišljanje povijesti. Veći dio diplomiranih povjesničara nalazi profesorsko zaposlenje, u osnovnim i srednjim školama. Uz to, povjesničari mogu naći svoje mjesto u arhivima, muzejima, te u povijesnim zavodima i institutima.

sveučilišna nastava, humanističke znanosti

nije evidentirano