Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Župna crkva ... sancti Stephanis regis circa Drauam – prilog tumačenju širenja ugarskoga političkog utjecaja južno od Drave (CROSBI ID 152110)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Sekelj Ivančan, Tajana The parish church ... sancti Stephanis regis circa Drauam – a contribution to the interpretation of the spread of Hungarian political influence south of the Drava / Župna crkva ... sancti Stephanis regis circa Drauam – prilog tumačenju širenja ugarskoga političkog utjecaja južno od Drave // Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 25 (2008), 97-118

Podaci o odgovornosti

Sekelj Ivančan, Tajana

hrvatski

Župna crkva ... sancti Stephanis regis circa Drauam – prilog tumačenju širenja ugarskoga političkog utjecaja južno od Drave

U radu se pokušalo preciznije odrediti u kojem je razdoblju crkvi ... sancti Stephanis regis circa Drauam u Torčecu dodijeljen titular - sv. Stjepan Kralj. Na temelju pisanih i arheoloških materijalnih izvora na primjerima dvaju veoma jakih ranosrednjovjekovna središta južno od Drave, Zagreba i Knina, koji imaju crkve koje nose titular sv. Stjepana Kralja, preciznije je određeno vrijeme kao i prostorni preduvjeti koji su bili potrebni nekoj lokaciji da određeni sakralni objekt bude posvećen najslavnijem vladaru ugarskog prijestolja, Stjepanu I. Težnje za krajevima južno od Drave, Ugarska je dinastija, između ostalog, provodila kulturnom politikom koja se očituje u vidu širenja kršćanstva putem organizacije crkve, a jedan od načina bio je i dodjeljivanje titulara odabranim sakralnim objektima. Poznato ih je još svega pet, koji su se nalazili u blizini važnijih prometnica kao bitnog čimbenika povezivanja ugarskoga panonskog prostora i njihovih središta s područjem južno od Drave. Zaključeno je da su posvećenja uslijedila nakon što je Andrija II. prvo posvetio zagrebačku crkvu, poslije izdavanja isprave godine 1217/1227, pa najkasnije do vremena kraja vladavine Bele IV. (-1270. g.) u drugoj polovini 13. stoljeća. Taj je postupak, kao i rasprostranjenost tih crkava na prostoru Zagrebačke biskupije, vjerojatno potaknut i intenzivnim djelovanjem biskupa Stjepana II. Crkva u Torčecu je u trenutku posvećenja sv. Stjepanu Kralju već bila izgrađena, čemu u prilog ide brojnost okolnih naselja, čije postojanje je evidentirano sustavnim arheološkim istraživanjima toga prostora, kao i nalaz deformirane S-karičice. Brojnost okolnih naselja prvo ranog, a kasnije i razvijenoga srednjeg vijeka u danom je trenutku rezultirala potrebom formiranja župnog središta i nastavka ukopavanja oko nje, o čijem kontinuitetu nam svjedoče provedena arheološka istraživanja na položaju Cirkvišče, kao i u povijesnim pisanim izvorima zabilježena situacija zatečena u prvoj polovini 14. stoljeća.

crkva Sv. Stjepan Kralj; Torčec; Zagreb; Knin; rani i razvijeni srednji vijek

nije evidentirano

engleski

The parish church ... sancti Stephanis regis circa Drauam – a contribution to the interpretation of the spread of Hungarian political influence south of the Drava

U radu se pokušalo preciznije odrediti u kojem je razdoblju crkvi ... sancti Stephanis regis circa Drauam u Torčecu dodijeljen titular - sv. Stjepan Kralj. Na temelju pisanih i arheoloških materijalnih izvora na primjerima dvaju veoma jakih ranosrednjovjekovna središta južno od Drave, Zagreba i Knina, koji imaju crkve koje nose titular sv. Stjepana Kralja, preciznije je određeno vrijeme kao i prostorni preduvjeti koji su bili potrebni nekoj lokaciji da određeni sakralni objekt bude posvećen najslavnijem vladaru ugarskog prijestolja, Stjepanu I. Težnje za krajevima južno od Drave, Ugarska je dinastija, između ostalog, provodila kulturnom politikom koja se očituje u vidu širenja kršćanstva putem organizacije crkve, a jedan od načina bio je i dodjeljivanje titulara odabranim sakralnim objektima. Poznato ih je još svega pet, koji su se nalazili u blizini važnijih prometnica kao bitnog čimbenika povezivanja ugarskoga panonskog prostora i njihovih središta s područjem južno od Drave. Zaključeno je da su posvećenja uslijedila nakon što je Andrija II. prvo posvetio zagrebačku crkvu, poslije izdavanja isprave godine 1217/1227, pa najkasnije do vremena kraja vladavine Bele IV. (-1270. g.) u drugoj polovini 13. stoljeća. Taj je postupak, kao i rasprostranjenost tih crkava na prostoru Zagrebačke biskupije, vjerojatno potaknut i intenzivnim djelovanjem biskupa Stjepana II. Crkva u Torčecu je u trenutku posvećenja sv. Stjepanu Kralju već bila izgrađena, čemu u prilog ide brojnost okolnih naselja, čije postojanje je evidentirano sustavnim arheološkim istraživanjima toga prostora, kao i nalaz deformirane S-karičice. Brojnost okolnih naselja prvo ranog, a kasnije i razvijenoga srednjeg vijeka u danom je trenutku rezultirala potrebom formiranja župnog središta i nastavka ukopavanja oko nje, o čijem kontinuitetu nam svjedoče provedena arheološka istraživanja na položaju Cirkvišče, kao i u povijesnim pisanim izvorima zabilježena situacija zatečena u prvoj polovini 14. stoljeća.

church of St. Stephen the King; Torčec; Zagreb; Knin; Early and High Middle Ages

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

25

2008.

97-118

objavljeno

1330-0644

1848-6371

Povezanost rada

Arheologija

Indeksiranost