hrvatski

Dvojbeni GMO - jučer, danas, sutra

Biotehnologija je znanost koja se intenzivno razvijala u posljednjih desetak godina i ima vrlo velik utjecaj na ostale znanosti i tehnologije, ali i na globalnu ekonomiju i industriju. Nije to više tehnologija koja služi samo za dobivanje piva ili penicilinskih lijekova, već mnogo više od toga. Genetički modificirani organizmi (GMO) su oni organizmi kojima je genetički materijal izmijenjen korištenjem oruđa genetičkog inženjerstva. Iako se u literaturi navode brojni primjeri mijenjanja genoma različitih organizama, prvi GMO namijenjen prehrani ljudi je napravljen i uzgojen u okrilju kalifornijske tvrtke "Calgene" . Radi se o rajčici pod imenom "Flavr Savr" , koja je izmijenjena tako da je u genom dodana sekvenca obrnuta sekvenci gena rajčice za protein poligalakturonazu, što uzrokuje utišavanje proizvodnje tog proteina. Genetički modificirane biljke se ugrubo mogu podijeliti u one koje sadrže gen za otpornost na razne insekticide, pesticide i herbicide, zatim one koje sadrže gen za otpornost na neke biljne viruse (npr havajska papaja otporna na virus prstenaste pjegavosti papaje) te one koje sadrže gen za proizvodnju ili utišavanje nekog proteina, ovisno o ljudskim potrebama (npr. "Flavr Savr" , zlatna riža "Golden Rice" , sadrži velike količine vitamina A). Kako bi se izbjeglo pripisivanje negativnih konotacija zbog upotrebe pojma GMO i radi lakše komercijalizacije, organizacije i korporacije koje se bave GMO biljkama izbjegavaju upotrebu kratice GMO, te upotrebljavaju naziv biotehnološke žitarice, odnosno eng. biotech crops. Komercijalizacija ovih žitarica podjeljena je u dva strateška vremenska razdoblja, prvo koje je trajalo od 1993. do 2005. godine i drugo koje traje od 2006. do 2015. godine. Prvo razdoblje imalo je za cilj pokazati neškodljivost i visoku produktivnost ovih žitarica, dok je cilj drugog razdoblja širenje ovih žitarica u sve veći broj zemalja. kao prednost biotehnoloških žitarica ističe se njihove modifikacije kojima one postaju otporne na razne nametnike. Ova otpornost doprinosi puno manjoj upotrebi pesticida (do 60%), čime se smanjuje i emisija CO2. Gledano po zastupljenosti, glavna biotehnološka biljka je soja, koja zauzima 51% ukupne površine zasađene biotehnološkim žitaricama, zatim slijede brzorastući kukuruz (31%), pamuk (13%) i uljana repica (5%). Dominantno se koristi tolerancija na herbicide te otpornost na insekte, dok se u novije vrijeme javljaju i dvostruke i trostruke promjene. Kad govorimo o genetički modificiranim organizmima, odnosno o genetički modificiranoj hrani, običan se čovjek naježi. U javnosti je već dosegnuta razina "nepodnošljivosti" na spomen GMO proizvoda. Tema genetičkog inženjeringa je zadnjih petnaestak godina uzrok žestokih sukoba i kontroverzi u cijelom svijetu. Jedna struja tvrdi da genetički modificirana hrana ne nudi rješenje problema, dok druga, suprotstavljena prvoj, tvrdi kako su biotehnologija i genetički inženjering svojevrsna alternativa primjeni kemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji te da čovjek, koji oduvijek djeluje na prirodu, selekcijom organizama odlučuje o njihovim karakteristikama. U Hrvatskoj je rasprava o genetički modificiranoj hrani prerasla u ozbiljnu zabrinutost. Jedan od razloga za ovakvu zabrinutost proizlazi iz činjenice da je javnost u Hrvatskoj vrlo slabo ili nikako informirana o tome kakvi su to proizvodi.

Bt ; kukuruz ; soja ; transgenične biljke ;

nije evidentirano