hrvatski

Koncept alostatkog opterećenja ili kako pratiti utjecaj kroničnog stresa na zdravlje

Sposobnost organizma da pojačava odnosno utišava pojedine vitalne funkcije kao odgovor na različite vanjske i unutarnje zahtjeve i time se prilagođava novonastalim uvjetima, Sterling i Eyer su 1988 definirali kao alostazu. Drugim riječima, alostaza je postizanje stabilnosti putem stalnih promjena, a njezini primarni sustavi su hormoni osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), kateholamini i citokini. Kod zdravog čovjeka fiziološki se mehanizmi lako i brzo prilagođavaju promjenama te "uključuju" i "isključuju" sinkronizirajući odgovor prema zahtjevima okoline. Međutim, učestale promjene fizioloških procesa u smislu povećanja i smanjenja njihove aktivnosti postupno iscrpljuju organe i tkiva organizma te ga dovode u stanje podložnosti prema bolestima, odnosno u stanje alostatskog opterećenja (AL od eng. allostatic load). Stresna reakcija sastavni je dio alostaze, jer fiziološkim i bihevioralnim procesima omogućava preživljavanje jedinke u situaciji iznenadne opasnosti a njezini glavni medijatori isti su oni koji sudjeluju u održavanju dnevnih ciklusa aktivnosti i mirovanja. No upravo stres, bez obzira na to je li stvaran ili zamišljen, znatno doprinosi alostatskom opterećenju. Dok je adaptivni odgovor posljedica kratkotrajne aktivacije, patološki odgovor je najčešće rezultat prekomjerne produkcije stresnih hormona ili nemogućnosti da se utiša aktivirana HPA-osovina. Sposobnost adaptiranja ili pokretanja stresne reakcije može biti promijenjena uslijed genetičkih faktora ili ranijih životnih iskustava. Opisana su četiri osnovna mehanizma kojima stres može dovesti do alostatskog opterećenja. Posljedice promijenjenog odgovora stresnog sustava mogu, nadalje, pridonijeti razvoju već postojećih bolesti ili otvoriti mogućnost početku novih patoloških procesa. Prema ovom konceptu predloženo je uvođenje nove, zbirne mjere (AL score) kojom je moguće procijeniti ukupno biološko opterećenje organizma „ nagomilano“ tijekom života. Mjera alostatskog opterećenja dobiva se na temelju određivanja fizioloških vrijednosti 10 (ili više) bioloških parametara te, kao zbirna vrijednost, ima prediktivni značaj.

homeostaza; kronični stres; alostaza; alostatsko opterećenje

nije evidentirano