hrvatski

Utjecaj tipa endosperma i krupnoće mljevenja zrna na dinamiku in vitro probavljivosti kukuruza u buragu preživača

Obrada zrna žitarica, odnosno mljevenje, u hranidbi preživača ima značajan utjecaj na mjesto probave, te posljedično tome na proizvodne rezultate i zdravlje goveda. Fermentacijom škroba, koji je dominantna komponenta zrna, u buragu se dobije manje energije nego njegovom hidrolizom u crijevima. Burna fermentacija škroba u buragu dovodi do zdravstvenih smetnji kao što su acidoze, nadami i laminitisi dok se hidrolizom škroba u crijevima navedene smetnje izbjegavaju. Poznato je da škrob brašnastog endosperma u buragu više i brže fermentira nego škrob caklavog endosperma, odnosno, škrob fino mljevenog kukuruza probavljiviji je u buragu nego škrob krupno mljevenog zrna. Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj caklavosti endosperma i krupnoće mljevenja zrna na dinamiku in vitro probavljivosti kukuruza u buragu. Koristili smo dva hibrida kukuruza, jedan u tipu tvrdunaca sa 78 % caklavog endosperma i drugi u tipu zubana sa 54% caklavog u ukupnom endospermu. Udio caklavog endosperma odredili smo ručnom disekcijom zrna, te smo uzorke samljeli na veličinu čestica 1, 2, 5 i 5 mm. In vitro probavljivost kukuruza provedena je potpuno automatiziranom, in vitro plinskom metodom po Coneu, a obrada podataka statističkim paketom SAS. Dobiveni rezultati dinamike proizvodnje plina pokazuju da se tvrdunci sporije probavljuju nego zubani. Neovisno o tipu endosperma, sitnije mljeveno zrno kukuruza brže se probavlja u prva tri sata probave, međutim, krupnije mljeveno zrno se nakon 20 sati inkubacije u buragu probavi potpunije. Temeljem dobivenih rezultat možemo zaključiti da odabirom tipa endosperma i krupnoće mljevenja zrna kukuruza možemo manipulirati brzinom i obujmom fermentacije u buragu, a time i proizvodnim rezultatima, te zdravljem preživača.

kukuruz; endosprm; mljevenje; dinamika in vitro probavljivosti

nije evidentirano

engleski

Influence of endosperm type and milling size on in vitro digestibility dynamics of corn grain in ruminants

Obrada zrna žitarica, odnosno mljevenje, u hranidbi preživača ima značajan utjecaj na mjesto probave, te posljedično tome na proizvodne rezultate i zdravlje goveda. Fermentacijom škroba, koji je dominantna komponenta zrna, u buragu se dobije manje energije nego njegovom hidrolizom u crijevima. Burna fermentacija škroba u buragu dovodi do zdravstvenih smetnji kao što su acidoze, nadami i laminitisi dok se hidrolizom škroba u crijevima navedene smetnje izbjegavaju. Poznato je da škrob brašnastog endosperma u buragu više i brže fermentira nego škrob caklavog endosperma, odnosno, škrob fino mljevenog kukuruza probavljiviji je u buragu nego škrob krupno mljevenog zrna. Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj caklavosti endosperma i krupnoće mljevenja zrna na dinamiku in vitro probavljivosti kukuruza u buragu. Koristili smo dva hibrida kukuruza, jedan u tipu tvrdunaca sa 78 % caklavog endosperma i drugi u tipu zubana sa 54% caklavog u ukupnom endospermu. Udio caklavog endosperma odredili smo ručnom disekcijom zrna, te smo uzorke samljeli na veličinu čestica 1, 2, 5 i 5 mm. In vitro probavljivost kukuruza provedena je potpuno automatiziranom, in vitro plinskom metodom po Coneu, a obrada podataka statističkim paketom SAS. Dobiveni rezultati dinamike proizvodnje plina pokazuju da se tvrdunci sporije probavljuju nego zubani. Neovisno o tipu endosperma, sitnije mljeveno zrno kukuruza brže se probavlja u prva tri sata probave, međutim, krupnije mljeveno zrno se nakon 20 sati inkubacije u buragu probavi potpunije. Temeljem dobivenih rezultat možemo zaključiti da odabirom tipa endosperma i krupnoće mljevenja zrna kukuruza možemo manipulirati brzinom i obujmom fermentacije u buragu, a time i proizvodnim rezultatima, te zdravljem preživača.

corn; endosperm; milling; in vitro digestibility dynamic

nije evidentirano