Namet (modus) u rimskom pravu i europskim građanskopravnim sustavima (CROSBI ID 38699)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Milotić, Ivan
hrvatski
Namet (modus) u rimskom pravu i europskim građanskopravnim sustavima
Namet je uzgredni sastojak besplatnog pravnog posla kojim se stjecatelju nameće neka obveza, a da pritom ona nema obilježja protučinidbe. Pojavio se u rimskom pravu kao simbolična i neutuživa obveza koja će djelatnošću klasičnih pravnika biti raspravljena i znatno raširena u praksi. Utuživost je stekla u postklasičnom rimskom pravu putem akcije prescriptis verbis, kondikcija i akcije utilis. Justinijanova kodifikacija pojmovno je oblikovala institut prozvavši ga modus. Njegovu teorijsko-dogmatsku obradu i sistematizaciju u krug uzgrednih sastojaka pravnog posla provela je pandektistička doktrina (Savigny, Unger, Arndts, Beeg), razradivši koncepte koji će biti prihvaćeni u građanskim kodifikacijama XIX. i XX. stoljeća. U suvremenim europskim građanskopravnim sustavima namet je uređen prema pandektističkim shvaćanjima, uz razliku što ga romanski krug definira kao teret imovine koju je stjecatelj stekao besplatnim pravnim poslom. U hrvatsko pravo usvojen je uvođenjem OGZ-a, potom je 1955. i 2003. godine uređen u Zakonu o nasljeđivanju po švicarskom i ogezeovskom uzoru, da bi 2005. donošenjem ZOO-a bio sustavno uređen u području obveznog prava.
namet, rimsko pravo, ius commune, građansko pravo, hrvatsko pravo
nije evidentirano
engleski
Burden (Modus) in Roman Law and European Civil Law Systems
nije evidentirano
burden, Roman law, ius commune, civil law, Croatian law
nije evidentirano
Podaci o prilogu
79-92.
objavljeno
Podaci o knjizi
Zbornik radova Zaklade Zlatko Crnić
Momčinović, Hrvoje
Zagreb: Zaklada Zlatko Crnić ; Organizator
2008.
978-953-7585-07-5