hrvatski

Spašavanje gladne djece iz Bosne i Hercegovine u vrijeme Prvoga svjetskog rata

Početkom Prvog svjetskog rata Austro-Ugarska monarhija je s tržišnog prešla na ratno gospodarstvo. U zemlji je uveden obavezan otkup, te daljnja distribucija poljoprivrednih proizvoda po normiranim cijenama, za što su bili zaduženi aprovizacijski odbori pri državnim i pokrajinskim vladama, koji su određivali i dnevnu, odnosno mjesečnu količinu pojedinih namirnica na koju je stanovnik imao pravo, što je ovisilo o trenutnoj količini namirnica u određenoj pokrajini, odnosno državi. Ovim se mjerama nastojala racionalizirati potrošnja hrane, budući da su se Centralne sile nalazile u gospodarskoj blokadi država Antante. Kako je odmicao Prvi svjetski rat u Austro-Ugarskoj monarhiji je počelo nedostajati hrane, a zemlja se našla na rubu humanitarne katastrofe. Glađu je osobito pogođen austrijski dio države, koji je do rata bio orijentiran na industrijsku proizvodnju, te Bosna i Hercegovina. U ugarskom dijelu države, orijentiranom na poljoprivrednu proizvodnju, gladi nije bilo. U srpnju 1917. godine socijalne institucije banske Hrvatske su pokrenule akciju koloniziranja djece iz glađu pogođenih hrvatskih krajeva na područje Slavonije i Srijema. O ovoj akciji je dosad pisano uglavnom s humanitarnog i karitativnog aspekta. Autori su ovim radom pokušali prikazati političku pozadinu ove akcije, odnosno pokušali su pronaći političke motive pokretanja ove akcije. Pri izradi rada služili su se istupima hrvatskih političara u hrvatskom saboru, te člancima objavljivanim u hrvatskom tisku, osobito u službenom organu Središnjeg zemaljskog odbora « ; Narodnoj Zaštiti» ; ; u listu Stranke prava, takozvanih frankovaca, « ; Hrvatskoj» ; ; u listu Starčevićeve stranke prava, takozvanih milinovaca, « ; Hrvatskoj Državi ; u listu hrvatskog katoličkog seniorata « ; Novinama» ; , te u zbornicima Središnjeg zemaljskog odbora, « ; Spomenspisu na spasavanje istarske, dalmatinske i hercegovačke djece» ; , objavljenom 1921. povodom obilježavanja akcije koloniziranja djece, te « ; Kako je osnovana i što je učinila Narodna Zaštita 1914.-1924» ; , objavljenom 1925. povodom desetogodišnjice osnutka Središnjeg zemaljskog odbora.

Fra Didak Buntić, Bosna i Hercegovina, Habsburška Monarhija, ratno gospodarstvo, gladna djeca, kolonizacija, Prvi svj. rat

nije evidentirano