hrvatski

Djelovanje politike EU na mljekarstvo u Republici Hrvatskoj

Godinu 2007. je svjetsko tržište mlijeka obilježio nagli porast cijena. Tržište je privremeno stabilizirano polovicom 2008. godine, kada je Europska komisija predstavila zastupnicima Europskog parlamenta prijedlog modernizacije Zajedničke poljoprivredne politike. Glavni elementi prijedloga Europske komisije jesu da se trajno ukine obveza kojom se manji dio poljoprivrednih površina svake godine ostavi bez usjeva, ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka, te ukidanje veze između visine subvencija s količinom proizvodnje. Ulazak zemalja Istočne i Središnje Europe u Europsku uniju uvjetovao je kod istih smanjenje poljoprivrednih taksi i cijena mlijeka. Danas su u „ novim“ članicama zaštitne carine u pravilu niže nego prije ulaska u Uniju (izuzetak su Poljska i Rumunjska). Troškovi proizvodnje u novim članicama su u pravilu viši nego u Uniji, pa je na proizvođače mlijeka pojačan tržni pritisak za povećanje kapaciteta (osnovnog stada), povećanje iskorištenja kapaciteta (muznost po grlu) i proizvodnje s nižom cijenom koštanja. Kako jedan dio manjih proizvođača ne može reagirati na ovaj pritisak unaprjeđenjem svoje proizvodnje, nepovratno odlazi iz mljekarstva. Ovo za posljedicu ima u pravilu smanjenje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u zemljama novim članicama Europske Unije. Današnja tržna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je oko 650 milijuna litara, a u proizvodnji je 234 tisuće muzenih krava. U našem mljekarstvu je posljednjih 5 godina napravljen značajni pomak sa stajališta proizvodnje i otkupa. Pomoć sektoru svakogodišnjim visokim ulaganjima kroz državne poticaje i kredite, te poticaje mljekare na osnovnu cijenu i poticaj države donijela je povećanje otkupa za 211 milijuna litara u zadnjem 5-godišnjem razdoblju, ali i značajno smanjenje broja proizvođača. Da bi ostali na današnjoj razini proizvodnje, odnosno otkupa koji se jedini računa u kvotu I, s oko 90% mlijeka u standardu, potrebno je povećati udio mlijeka u standardu za oko 119 milijuna litara. Takvo povećanje kvalitete proizvodnje u razdoblju našeg pregovaranja s Europskom Unijom i neposredno nakon planiranog ulaska Hrvatske u Uniju dok još imamo neki prostor "slobodnog" uređivanja agrarne politike (oko 3 godine ukupno) ne može se očekivati na današnji način.

mljekarstvo; EU; agrarna politika

nije evidentirano