hrvatski

Pomorske karte i plovidbeni priručnici istočnog Jadrana tijekom povijesti

Kartografiranje istočnog dijela Jadranskog mora tijekom prošlosti integralni je dio povi-jesti kartografiranja Mediterana i europskog kontinenta. Tome je temeljni razlog činjenica da je Jadran od prapovijesti do danas kontinuirano funkcionirao kao najkraći, najlakši i najjeftiniji prometni pravac kojim se Europa povezivala s Azijom i Afrikom. Pritom se ima u vidu i Sredo-zemno more, kolijevka europske civilizacije, koje oplakuje sva tri kontinenta, a Jadran, kao njegov rukavac prema sjeveru, jedan je od najprirodnijih komunikacijskih akvatorija za njihovu me-đusobnu vezu. Takvo značenje Jadrana bit će potvrđeno izvanrednim interesom svjetski značajnih kartografa i pisaca plovidbenih priručnika, što će mu priskrbiti ocjenu jednoga od najčešće kartografskih svjetskih mora ; podjednako se to odnosi i na plovidbene priručnike. Sve počinje s ranim Pseudo-Skilakom i Klaudijem Ptolemejem, da bi se produžilo kroz interes velikana kakvi su bili P. Vesconte, G. Mercator, ili u novije doba C. F. Beautemps-Beaupré, T. Österreicher, pa sve do pulskoga Hidrografskog ureda Carsko-kraljevske ratne mornarice (Hydrogra¬ phi¬ sche Amte k. und k. Kriegs-Marine) iz kojeg će vremenom izrasti moderni Hrvatski hidrografski institut. U priopćenju se daje geneza pomorskih karata i plovidbenih priručnika Jadrana od staroga vijeka do danas.

karte; plovidbeni priručnici; istočni Jadran

nije evidentirano