hrvatski

Obiteljska studija: razina mjerenja ličnosti i procjena gornje granice heritabilnosti

U istraživanju se željelo ispitati utječe li razina mjerenja ličnosti na korelacije roditelja i potomaka te samim time na procjenu gornje granice heritabilnosti ličnosti. Ličnost je konceptualizirana na četiri razine: razina specifičnih reakcija, razina domena Pet-faktorskog modela, razina faktora višeg reda i razina generalnog faktora. FFPI (Hendriks i sur., 1999) je primijenjen na uzorku od 115 adolescenta i njihovih roditelja. Korelacije otac-dijete, majka-dijete i regresije rezultata djeteta na prosječni rezultat roditelja izračunate su za 100 specifičnih reakcija, 5 domena (Ekstraverzija, Ugodnost, Savjesnost, Emocionalna stabilnost i Autonomija), 2 faktora višeg reda (α i β ) i 1 generalni faktor ličnosti. Na razini specifičnih reakcija možemo govoriti samo o trendovima koji ukazuju na umjerenu heritabilnost (Mdn= .13). Taj se trend nastavlja i na višoj razini hijerarhije, tj. na razini domena Pet-faktorskog modela ličnosti. Procjene gornje granice heritabilnosti ukazuju da je između 26 i 34% varijance fenotipa domena ličnosti određeno djelovanjem gena. Na razini faktora višeg reda, procjene gornje granice heritabilnosti ukazuju na jednak udio genetskog utjecaj na fenotip (28-35%), a isti nalazi su potvrđeni i na razini generalnog faktora ličnosti (33%). Dakle, heritabilnost ličnosti je umjerena (26-35%) te približno jednaka na razini domena, faktora višeg reda i generalnog faktora, a nešto niža na razini specifičnih reakcija.

FFPI; obiteljska studija; ličnost; faktori višeg reda; heritabilnost

nije evidentirano