Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Stočarstvo (CROSBI ID 38959)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Rajković, Marijeta Stočarstvo // Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I / Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana (ur.). Zagreb: FF Press, 2008. str. 185-203

Podaci o odgovornosti

Rajković, Marijeta

hrvatski

Stočarstvo

U prilogu se prikazuje tradicijsko stočarstvo, koje je uz zemljoradnju bilo glavna privredna grana na području Krivoga Puta. Svaka obitelj imala je jednu ili dvije krave, desetak do dvadesetak ovaca, nekoliko kokoši, psa i mačku. Obitelji su imale volove ili konje. Razlog zašto je netko imao konje, a netko volove uvjetovala je površina obradivog zemljišta, geografske odlike terena, te imovinsko stanje obitelji. Kazivači su prema obiteljima naveli tko je imao konje a tko volove. U Krivom Putu Prpići, Pavelići, Krmpotići, Burići i Šojati su imali volove, a Prpići konje. U Francikovcu, Šojatskom Dolcu je bilo pomiješano. Na Veljunu i Mrzlom Dolu bilo je više volova, a u Podbilu, Alanu i Klarićevcu imali su konje. Tegleće životinje Krivopućani su koristili prilikom obavljanja poljodjelskih poslova (oranja, branjanja), prijevoz tereta, te za stjecanje izvora prihoda kirijanjem (izvlačenjem trupaca iz žume), posebice na Alanu. Zbog specifičnog načina života (seljenja na ljetne stanove), te odlika terena Primorci nisu posjedovali tegleče životinje već su imali magarca i/ili mulu. Magaraca i mula bilo je također u Alanu, Podbilu, Šojatskom Dolcu, te nešto manje u Krivom Putu i na Veljunu. Zbog neimaštine i neadekvatnog broja teglečih životinja Krivopućani su ih udruživali ne bi li lakše obavili određene poslove. U proljeće su kupovali male svinje, praščiće i hranili ih do jeseni, odnosno studenoga kada bi ih klali za zimu. Autorica donosi podatke o imenima životinja, naredbama za životinje (zazivi stoke) opisuje stajsko stočarstvo i svinjogojstvo. Detaljno je prikazana organizacija ispaše blaga (domaćih životinja), čobani i njihova oprema te slugani (djeca od 10 godina do punoljetnosti koja su bila u službi po godinu dana kod neke obitelji i najčešće čuvala blago). U radu se obraća pažnja na stalne i sezonske stanovnike i njihov suživot primjerice u organizaciji ispaše stoke, te udruživanja životinja (spregi). Autorica također opisuje suvremeno stanje stočarstva.

Krivi Put, primorski Bunjevci, stočarstvo, tradicijska kultura

nije evidentirano

engleski

Cattle Breeding

nije evidentirano

Krivi Put, Littoral Bunjevci, Cattle Breeding, Traditional culture

nije evidentirano

Podaci o prilogu

185-203.

objavljeno

Podaci o knjizi

Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I

Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana

Zagreb: FF Press

2008.

978-953-175-266-4

Povezanost rada

Etnologija i antropologija