Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Pčelarstvo (CROSBI ID 38962)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Rajković, Marijeta Pčelarstvo // Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I / Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana (ur.). Zagreb: FF Press, 2008. str. 249-263

Podaci o odgovornosti

Rajković, Marijeta

hrvatski

Pčelarstvo

U Primorskim selima gotovo svaka kuća imala je pčele, na nadmorskoj visini od oko 500 metara u prosjeku svako treće kućanstvo bavilo se pčelarstvom, dok za područje na oko 800 metara nadmorske visine uzgoj pčela pronalazimo tek u tragovima. Razlog tome su opet geografske odlike terena i klimatske prilike (ponajviše duge zime). Ovi razlozi bili su uzroci selidbe pčela u planine u ljetnim razdobljima, koje autorica detaljno opisuje (primjerice transport dvije košnice na muli i/ili magarcu te prenošenje na ljudskim leđima). Zbog nekoliko vrsta ispaše (rast drugih vrsta biljaka na određenim nadmorskim visinama) na ovom području pronalazimo nekoliko vrsta meda: kadulju (kuš), vrijesak (vrisak), lipu, bagrem, livadu te šumski med. Osim meda Krivopućani su radili i druge proizvode, npr. koristili su saće za proizvodnju šerbeta (piće slično moštu), izrađivali svijeće. Autorica donosi podatke o smještaju i izgledima pčelinjaka, vrstama košnica tijekom 20. stoljeća (najučestalije su: ulište, pletara, rastavljača), izgledu košnica (bojama, interijeru, pokrovu), pčelarskom priboru i odjeći. Prikazuje pčelarski posao posebice oko rojenja pčela i vrcanja meda. Zabilježila je i narodna vjerovanja vezana uz pčelarstvo poput tvrdnje da dolazak odbjeglog roja u dvorište donosi sreću te zašto se stavlja konjska lubanje uz pčelinjak. Zbog bogatstva šumske vegetacije Krivopućani su nerijetko u šumama pronalazili divlje pčele. U ovome radu saznajemo i o postupku kako ih prenijeti kući i može li ih se pripitomiti. Rad završava sa poglavljem koje je posvećeno liječenju pčela. Tijekom 20. stoljeća stanovništvo je imalo pčele uglavnom za osobne potrebe a nekolicini pojedinaca ono je bilo primarni izvor prihoda, posjedovali su i do 200 košnica. No u vrijeme istraživanja utvrđeno je da pčelari iz bližih urbanih središta ljeti ovdje dovoze pčele prepoznavši netaknutu prirodu i mogućnosti ekološki čiste proizvodnje meda, od kojeg su neke vrste ljekovite.

pčelarstvo, Krivi Put, primorski Bunjevci, tradicijska kultura

nije evidentirano

engleski

Bee Keeping

nije evidentirano

Bee Keeping, Krivi Put, Littoral Bunjevci, Traditional culture

nije evidentirano

Podaci o prilogu

249-263.

objavljeno

Podaci o knjizi

Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I

Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana

Zagreb: FF Press

2008.

978-953-175-266-4

Povezanost rada

Etnologija i antropologija