hrvatski

Tradicijski i suvremeni lov

Zbog bogatstva šumskih površina i života na njenim marginama gotovo svaki dječak nastojao je za vrijeme čuvanja blaga na paši uloviti nekog puha, pticu ili kakvu manju životinjicu. Odrasli muškarci često su lovili i postavljali zamke za zečeve, srne, jelene, jazavce, kune (bjelice i zlatice), divlje svinje, medvjeda, vuka, risa. U prilogu se prikazuju načini lova svake pojedine životinje: prikradanjem, gonjenjem (hajkom: pješice, na kojima, psima), zasjedom. Donose se opisi pojedinih zamki i stupica (petlje od konjske strune, stupice koje poklope životinju, klade (drvo), pleteni plotovi koje vode životinje do zamki, gvožđa (željezna zamka), način uporabe istih kao i njihovo maskiranje. Stanovništvo nije posjedovalo vatreno oružje i stoga su se često pravile jame u koje su upadale velike životinje poput divljih svinja. Životinja bi propala u zamaskiranu jamu a usmrtili su ju šiljci koji su bili postavljeni na dnu. Navode se načini i razlozi lovljenja svake pojedine životinje: radi dobivanja mesa, prodaje krzna (posebice kuna i lisica) te pravljenja ljekovitih masti (od jazavca i puha). Vuk je bio najveći napasnik ovog kraja budući da je često napadao stada ovaca. Dugi niz godina ubojstvo vuka posebno se obilježavalo. Naime, s ubijenim vukom obilazilo se selo i šire područje, primjerice na Krivi Put su dolazili Podgorci. Ovaj običaj, za koji stanovnici nemaju naziv, detaljno je opisan (pjesme, izgled vuka, darovi koji se pritom daju skupini koja ga nosi). Zadnji dio rada prikazuje suvremeni lov u okviru lovačkog društva « Jarebica» . Današnji suvremeni lov također možemo promatrati kao gospodarsku granu, u ovom slučaju kao lovni turizam brisati, budući da talijanski lovci masovno dolaze u lov na ptice.

lov, Krivi Put, primorski Bunjevci, tradicijska kultura

nije evidentirano