hrvatski

Zagorkino pregovaranje s tradicijom u puckoj drami “ Evica Gupčeva”

Izlagateljica promišlja motiv silovanja žena kao opravdanje (političkog) prava na revolucionarnu pobunu kolektiva. Riječ je o čestom motivu europskog romantizma, a prigrljen je i u hrvatskoj preporodnoj knjižvnosti u obliku tematizacije seljačke bune iz 1573. U Zagorkinoj cenzuriranoj drami "Evica Gupčeva", za pokretanje pobune više nije potrebna ženska žrtva, dapače u rukama Evice leže "ključevi pobune", no ona – kao istinska predstavnica poniženih i potlačenih bez "zajedničke svijesti koju bi suprostavili vladajućima" (prema Gramscievoj definiciji) – nema svoj jezik, nema svoju povijesnu misiju, nego je osuđena ponavljati riječi gospodara i slogane prošlih i budućih nacionalnih vođa.

feministička književna kritika; književnost ilirizma; silovanje i pravo na pobunu

nije evidentirano