hrvatski

Cvitak pokorni (ili o molitvenicima u Slavoniji u 18. stoljeću)

U radu se u središtu pozornosti nalazi nabožno-poučna knjiga u Slavoniji 18. stoljeća, čija je produkcija u vremenu nakon oslobađanja od Turaka bila znatno intenzivnija u odnosu na tiskanje djela visoke, lijepe literature. Količina objavljenoga u većini se slučajeva nije uspjela nametnuti hrvatskim povijestima književnosti kao primarni segment izučavanja. Povijesti stare hrvatske književnosti posvećuju pozornost u većini slučajeva djelima prosvjetiteljskih (M.A.Relković, Satir iliti divji čovik, 1762 ; Đ.Rapić, Satir obraćen, 1765 ; V.Došen, Jeka planine, 1767 ; A.T.Blagojević, Pjesnik-putnik, 1771 ; J.S.Relković, Kućnik, 1769 ; itd.), baroknih (A.Kanižlić, Sveta Rožalija, 1780 ; A.Ivanošić, Opivanje sličnorično groba Josipa Antuna Ćolnića od Ćolke, 1786) i klasicističkih orijentacija (M.P.Katančić, Fructus auctumnales, 1791), dok se postojanje vjerske knjige, uglavnom, samo konstatira. Riječ je o razgranatom subliterarnom sistemu koji čine: kršćanski nauci, abecevice, molitvenici, pučka crkvena pjesma, lekcionari, prijevodi pojedinih dijelova Svetoga pisma i prijevod Biblije, prijevodi iz crkvenih otaca, pučke knjižice o raskolu između Istočne i Zapadne crkve, životopisi svetaca i svetica u prozi i u stihu, crkvena drama. Zaostaloj i nepismenoj Slavoniji 18. stoljeća (gospodarska nerazvijenost, neznanje, sujevjerje, glad, kuga) bile su potrebne knjige koje će neobrazovana čitatelja istovremeno učiti čitati i pisati (abecevski dijelovi), poučavati kršćanskome nauku i molitvi (katekizamski i molitvenički dijelovi) ali i najbitnijim povijesnim činjenicama, koje će mu donositi verzificirane, uglavnom, vjerske istine (pjesmarički dijelovi), širiti štovanje određenog sveca, tumačiti križni put (pasionski dijelovi), itd. Slavoniji 18. stoljeća bila je potrebna višenamjenska knjiga, jer se pretežito neprosvijećeni slavonski puk kao potencijalni čitatelj nametnuo učenim ljudima-piscima, te je stoga trebalo zadovoljiti njegove potrebe - i tematski, i stilski, i argumentacijski. U navedeno se uklapaju i slavonski molitvenici 18. stoljeća kao jedan od pojavnih oblika pučke književnosti.

Slavonija, 18. stoljeće, nabožna književnost, molitvenik

nije evidentirano