hrvatski

More pod vlašću Republike Hrvatske i odnosi sa susjednim državama (The Sea under the control of the Republic of Croatia and relations with neighbouring states)

Novi Pomorski zakonik Republike Hrvatske iz 2004. nije izmijenio polazne crte od kojih se mjeri širina teritorijalnoga mora. Na snazi su, zapravo, norme iz 1948., kojima su povučene polazne crte u bivšoj FNRJ prije nego je taj sustav utvrđivanja vanjske morske granice obalnih država međunarodnopravno osnažen (presudom Međunarodnog suda u Haagu u britansko-norveškom sporu oko ribolova 1951. i na prvoj konferenciji UN o pravu mora u Ženevi 1958.). Zbog toga su polazne crte koje sada ima Republika Hrvatska povučene restriktivno, ne sežu do krajnjih granica koje dopušta međunarodno pravo. Sa Slovenijom je Hrvatska u sporu o morskoj granici, jer između federalnih jedinica u bivšoj federativnoj Republici Jugoslaviji (do 1991.) nisu bile povučene interne morske granice, pa međudržavnu hrvatsko – slovensku granicu tek treba odrediti. Hrvatsko je stajalište da &laquo ; povijesne ili druge posebne okolnosti&raquo ; u Savudrijskoj vali (Slovenci upotrebljavaju naziv Piranski zaljev) ne postoje, pa valja primjeniti crtu sredine. Slovenija zahtijeva suverenitet nad čitavom morskom površinom u tome zaljevu. Slovenija izbjegava spor podvrći sudskom ili arbitražnom tijelu na rješavanje. Republika Hrvatska ima isključivi gospodarski pojas, ali u njemu ribarice država članica Europske unije mogu i dalje neometano ribariti, bez plaćanja bilo kakve naknade (do zaključenja ugovora o partnerskim odnosima između Hrvatske i EU). Hrvatska je pristala na takav ustupak, jer države članice EU, a i sama EU, vođene interesima a ne principima međunarodnoga prava, vrše politički pritisak na Hrvatsku zahtijevajući ustupke, u vrijeme pregovora o njezinome učlanjenju u punopravno članstvo u Europskoj uniji

Republika Hrvatska; Pomorski zakonik; gospodarski pojas

nije evidentirano