hrvatski

Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.)

Zbog povećanog razvitka rezistentnosti štetnika na sintetičke pesticide i strože zakonodavstvo u pogledu očuvanja okoliša zanimanje za prirodne insekticide posljednjih godina u svijetu sve više raste. Piretrini, ekonomski najvažniji prirodni insekticidi dobivaju se iz cvjetnih glavica dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.). Dalmatinski je buhač višegodišnja zeljanica koja u R. Hrvatskoj raste samoniklo. Prašak pripremljen od suhih cvjetnih glavnica dalmatinskog buhača se stoljećima koristio u tradicijskim poljoprivrednim sustavima u R. Hrvatskoj. No, danas se dalmatinski buhač uglavnom uzgaja na višim nadmorskim visinama u tropskim zemljama kao što su Kenija, Tanzanija i Ruanda. Sustavna znanstvena istraživanja dalmatinskog buhača su nedavno započeta u okviru projekta 'Hrvatska banka biljnih gena - HBBG'. Svrha je istraživanja prikupiti lokalne populacije i introducirati novokreirane kultivare dalmatinskog buhača, opisati ih i procijeniti njihova agronomska svojstva, te ih dokumentirati. U radu je dan pregled povijesti uzgoja, sistematike, botanike, agrotehnike i prerade dalmatinskog buhača.

dalmatinski buhač; Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.; prirodni insekticid; piretrini; toksikologija; agrotehnika; prerada

nije evidentirano