hrvatski

Istraživanje polikloriranih bifenila u ribama priobalnog mora grada Zadra s obzirom na zagađenja zemljišta tokom rata oštećene trafostanice Zadar

Na osnovu dosadašnjih istraživanja postoje konkretni dokazi da su tokom ratnih stradanja elektropostrojenja u trafostanici na području grada Zadra u okoliš prodrli poliklorirani bifenili (PCB). Kako je biogeokemijsko koncentriranje ovih spojeva izvanredno veliko, a time i ugroženost čovjeka putem konzumiranja zagađenih organizama, bilo je potrebno što sigurnije odrediti razine ovih spojeva u jestivim morskim organizmima i to osobito u konzumnoj ribi koja se lovi u obalnom području Zadra. Sakupljeni su uzorci bentoskih i epibentoskih riba na desetak postaja obalnog mora i marine kod utoka Vruljice kao i u samoj Vruljici (ukupno 30 uzoraka), i tri uzorka vode iz Vruljice, te je izvršena analiza na sadržaj polikloriranih bifenila i kloriranih insekticida standardnim metodama, te drugih ECD spojeva "fingerprint" plinskom kromatografijom. Prema dobivenim plinskim kromatogramima nije se sa sigurnošću moglo utvrditi postojanje PCB u razini 0,005 ppb u vodi rječice Vruljice. Nepobitno je dokazano da se razine PCB u ribama zadarskog priobalnog područja značajno povisuju prema postajama bliže Marini i Vruljici. Uzorci sedimenata, dagnji i riba zadarskog područja koje je analizirao ZIMO, IRB, od svih istraživanih područja na Jadranu pokazivali su najviše razine PCB pa i DDT. Neki uzorci riba imali su razine PCB koje su se rijetko nalazile u dosadašnjim istraživanjima opterećenja Jadrana pa i Mediterana. Trendovi razina kloriranih ugljikovodika u bentoskim i epibentoskim ribama obalnog područja Jadrana kao i u području Zadra bitno se mijenjaju uvrštavanjem podataka razina PCB uzoraka sakupljenih 1997. i 1999. godine. Naime, dok se i nadalje opaža smanjenje razina DDT, razine PCB statistički vrlo značajno rastu. Uz pretpostavku čak i značajnog konzumiranja riba od strane tzv. kritične populacije (ribari i članovi njihovih porodica), za sada ne postoji neposredna opasnost od posljedica konzumacija riba s uskog priobalnog pojasa Zadra. Međutim, značajnija konzumacija riba ulovljenih s pozicija Marine, a vjerojatno i s potoka Vruljice, ne bi se mogla preporučiti. S obzirom na sve prije navedeno, postoje indicije da na području Zadra se nalazi jedno ili više značajnijih izvorišta PCB. Stoga je potrebna preciznija i sigurnija lokacija tih izvorišta. U tom smislu, 1998. godine razmatrana je ideja o detaljnijem istraživanju dna mora kod Brodanova i Marine ronjenjem i adekvatnim snimanjem, te sakupljanje sedimenata i riba radi analize na klorirane ugljikovodike. Nadalje se predlaže izrada detaljne hidrogeološke karte M 1:5000 užeg gradskog područja ukupne površine oko 20 km2 s registriranjem svih aktivnih i potencijalnih zagađivača polikloriranim bifenilima. Nažalost zbog pomanjkanja sredstava do danas su samo sakupljeni uzorci sedimenata te je izvršena analiza organoklornih spojeva u ribama zadarskog područja, dok druga istraživanja još nisu niti započeta.

Jadransko more; klorirani ugljikovodici; PCB; razine i trendovi; ribe; ratne štete; krš; Zadar

nije evidentirano